Karakteristike govora

Ovj članak je objavljen u: "Hrvatskom Narodnom Godišnjaku", HKD (Hrvatskog Kulturnog Društva) Napredak iz Sarajeva, za godinu 2004. Ljubaznošćcu dr. Ante Orlovac, objavljujem njegov tekst ovdje u cijelosti.

(Dr. Anto Orlovac zadržava sva prava nad ovim tekstom. Tekst je dozvoljeno slobodno kopirati i umnožavati.

SADRŽAJ
Karakteristike govora
Neke govorne značajke
Poslovice i (duhovite) izreke
Praznovjerice i prognoze
Rječnik a-k
Rječnik l-ž
Ikavica
Krivi izgovor

NEKE JEZIČNE ZNAČAJKE I POSEBNOSTI GOVORA HRVATA BANJOLUČKOG POTKOZARJA

Anto Orlovac, Banja Luka

Na području banjolučkog Potkozarja bio je do 1995. jaka oaza autohtonih Hrvata. Iako su se i na tom području, kao i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine tijekom povijesti događale stalne smjene stanovništva, za neke rodove se može ustanoviti život na tom području najmanje tri stoljeća unatrag, a neki su vjerojatno još iz predturskog vremena. Riječ je o sjevernom dijelu općine Banja Luka i tri sela općine Laktaši, odn. u crkvenom smislu o banjolučkom dekanatu, koji ima deset župa, od Banje Luke do Ivanjske i Šimića. Budući da je to moj zavičaj (rođen sam u selu Bukovica, koja je tada pripadala župi Barlovci, a danas pripada župi Trn), imao sam prilike upoznati te govorne posebnosti i značajke svoga zavičaja još od najranijeg djetinjstva. Materijale sam prikupljao uglavnom u svom najužem zavičaju, a ovaj se govor više-manje sačuvao na cijelom navedenom području.

Nisam jezikoslovac, ali su me uvijek zanimale govorne posebnosti, koje smatram velikim kulturnim bogatstvom. Te su se posebnosti s vremenom sve više gubile pod utjecajem govornih i pisanih medija, tako da se u novije vrijeme takav govor mogao čuti uglavnom isključivo od starijih ljudi. Već odavna bilježim riječi kojih se sjetim ili čujem i tako je nastala ova mala zbirka. Budući da su Hrvati, gotovo bez iznimke katolici, 1995. doživjeli posvemašnji izgon iz svoga zavičaja, a brojnijeg povratka do danas nema, sada tamo žive samo ostatci ostataka nekadašnjeg žiteljstva. Da se to jezično bogatstvo ne bi posve izgubilo, smatrao sam vrijednim pribilježiti ga i objaviti, koje možda ipak može jezikoslovcima i kulturnim povjesničarima, ali i drugima zainteresiranima biti od koristi. Napominjem da je ovdje riječ o posve amaterskom radu, bez pretenzija na stručnost i cjelovitost; jednostavno to je skupljanje drage baštine i - u određenom smislu - hommage izgubljenom zavičaju.

Naveo sam neke govorne značajke, zatim poslovice i izreke, te na koncu mali rječnik arhaizama i govornih posebnosti, kojemu sam nadodao ostatke ikavice koje sam zapazio. Kako će se vidjeti, u rječniku ima najrazličitijih utjecaja, koji će - nadam se - stručnjaku biti pomoć u daljnjem istraživanju.


Neke govorne značajke

  • Ispuštanje glasa "i": giban'ca, kaban'ca, kidan'ca, stopan'ca, Ivin,'ca, Matin,ca.
  • Izbjegavanje slova "v": čoek, gožđe, gožđa, gardijan, goedo, kočka.
  • Pretvaranje "hv" u "f": fala, Falj'n Is', pofala, fatati, ufatiti (u starini se i Fojnica zvala Hvojnica).
  • Pretvaranje glasa "u" u "o": tomačiti (tumačiti), dokomenti (dokumenti), Okočani.
  • Pretvaranje "dj" i gdje" u "đ": đe, neđe, đed (ovo posljednje kao poštapalica ili blaga psovka: ječo ga đed; inače ikavski oblik: did).
  • Ostatci čakavizma: zvižđi, pišći, išće, šćap, bunišće, prisvišćiti.
  • Ostatci ikavice, v. nakon Rječnika!
  • Pretvaranje ikavice u jekavicu: vjer, mjer, pjer, smjeriti, sjerak = vir, mir, pir, smiriti, sirak.
  • Pretvaranje prefiksa "pre" u ikavsko "pri": prićerati, prigoniti, prisoliti, priletiti, priskočiti = pretjerati, pregoniti (u obje riječi u oba smisla: prevoziti, ali i: pretjerati u nečemu) presoliti, preletjeti (ali i: priskočiti u pomoć), preskočiti.
  • Pretvaranje glasa "f" u "p": Pilip, pratar.
  • Ispuštanje glasa "h": kru', mu'a, 'iljada...(mislim da je odatle i zanimljiv genitiv množine kod riječi ruka i noga: ruku'a, nogu'a /nekoć: rukuh, noguh; pretpostavljam da je ispuštanje toga "h" i zaokruživanje riječi onim "a" kao uzdahom/ ili njegovo pretvaranje u v: gluv, suv, duvan, buva.
  • Oslovljavanje žene po imenu muža, a ne po vlastitom imenu: Ivin'ca, Perin'ca, Jurin'ca, Stipin'ca, Franin'ca, Marjanov'ca, Antin'ca.
  • Zamjena rodova: krastav'ca, džaka (= džak; ženski rod!); ali: potkošulj, čorap (=čarapa; muški rod).
  • Komparacija glagola: najvoliti ("ja bi najvolio biti zdrav čo'ek" = ja bih najviše volio biti zdrav čovjek).
  • Kruh se "kuva", a kava "peče". Prvo dolazi od: ukuvati, umijesiti, a drugo od običaja da se kava najprije suha malo u ibriku proprži, pa tek onda zalije vrućom vodom.

Poslovice i (duhovite) izreke

  • Ako je sila mrt (=mrijet), nije kopat.
  • Bolje da te zmija ujede, nego da te ožujsko sunce grije.
  • Bolje je vjerovati nego ići pa gledati. (također: Ako ne vjeruješ, ti otići pa vidi)
  • Crveno nebo - mokro jutro.
  • čabar leti, lonce tare. (kaže se kad se nešto nespretno sruši.)
  • Ima ih ko u Bradaša (prezime Golub) mačaka; sve pokrepale samo 13 ostalo.
  • Izdig'o plakati - udario u plač.
  • Jug - nije dug.
  • Kad šuma lista, onda krava lipsa (=ponestane hrane, a nema još nove trave).
  • Kol'ko ikad more. (=koliko god može).
  • Ljeti ponesi kaput a zimi ak 'o'š ak ne'š (=ako hoćeš, ako nećeš; kad je hladno, ne treba te na to podsjećati).
  • Na vr' vr'a - na dnu dnua. (totalni kontrast: Na vrh vrha - na dnu dna).
  • Nemam kad' (=nemam vremena: "Gospe, obišla b' te, al' nemam kad").
  • Ne može se Bogu primolit' ni kupusu pritorit'.
  • Noćas će zec tražiti majku (kaže se kad je vrlo hladna zimska noć)
  • Oko svetog Josipa zima se osipa, sitna se sermija prosipa (janje se ovce).
  • Pusti macu na stolicu, ona ode i na policu.
  • Rugala se sova sinici (sjenici) da ima veliku glavu. (kad se gori ruga boljemu od sebe)
  • Sjela ruga pokraj puta, svakom se naruga, a njoj svak.
  • Skokni, tokni, pa lokni. (kad bi razmaženo dijete tražilo da mu stariji doda npr. vode).
  • Svaka lija dolija.
  • Sveta Kata, snijeg na vrata!
  • Sveti Matija (25. veljače) led razbija, ako ga nema, on ga sprema.
  • Teško je žabu u vodu natjerati (ironično).
  • (T)ko se hvali, sam se kvari.
  • Udario bak na osječak. (kad nitko ne popušta, slično kao: udario junak na junaka)
  • U godini kad nestane petka (= nikada).
  • Upro ko june u obalu.
  • U svakom gradu po jednu kuću gradi! (=svuda imaj prijatelja!)
  • Uteče prase. (rekne se kad je jako hladno, a netko ostavi otvorena vrata)
  • Vidjeti pošto je grah u Kozarcu (= nadrljati, nagraisati)
  • Vid'la žaba đe se konji kuju, pa i ona digla nogu.
  • Zla se bojat', dobro neće dod'jat'.
  • Zna telce, đe vrelce. (usp. Skokni, tokni, pa lokni).

Praznovjerice i prognoze

  • Ako se mačka umiva od "uštoke" - bit će hladno.
  • Ako kokoš "zapjeva" - bit će nesreće.
  • Ne valja zviždukati u suton. (jer to znači dozivati vraga)
  • Ne valja se okretati u čavrndiju, niti se prekobacivati; možeš struniti želudac.

Rječnik a-k:

ambrela:

kišobran

arlav:

nemiran

arman:

gumno, mjesto gdje se vrše žito

astal:

stol

aš'kovanje:

udvaranje momka djevojci, "hodanje"

babine huke:

promjenjivo vrijeme s čestim kratkim mećavama (na kraju zime)

Badnjica:

Badnji dan (badnjak je drvo koje se prislanja uz kuću na Badnjicu ujutro)

baga:

insekt

baga sv. Ive:

svjetlac (insekt koji svjetluca kad leti)

bak:

bik

banka:

deset dinara, desetača

ba'šca:

najljuća rakija (kad tek procuri iz kazana)

berićet:

blagoslov

beskaran:

smiren, bezbrižan

bespara:

krpa za pranje suđa

bijelj:

pokrivač od vune, biljac

brema:

Drvena brema

drvena posuda za vodu ili rakiju od duga, veća

brljak:

vrsta ptice (vodeni čvorak) roda Cinclus.

budinka:

vrsta slatke bundeve (jede se pečena u rerni)

bugija:

prašina

bugijati:

dizati prašinu

bujada:

paprat

bukati (se):

(za bika) rikati, kopati nogom i rogovima i spremati se na borbu

bunišće:

smeće

bunišćara:

smetljara

bunjgur:

krupno samljeveno žito (jede se kuhano)

burgijati:

vrtiti; u prenes. značenju: htjeti nešto postići na svaki način

burlati:

probirati hranu, nedopušteno miješati po jelu koje baš ne voliš

bušina:

(za ovcu), napasla se ko bušina

cjelac:

visok snijeg, nerazgrnut, netaknut, kud još nitko nije prošao

conjav:

poderan

conje:

poderana odjeća

cuburati:

curiti, teći niz oluk (voda, kiša)

cuk:

Cuk

suha tikvica s dugim repom (za vađenje rakije iz bureta)

cuko:

pas (primjerak njemačkog ovčara po imenu Alka).

cunjati (i njucati):

tražiti, premetati bez reda

curik!:

natrag! (zapovijed konju). Germanizam, zurück=natrag.

čakmak:

kresivo za paljenje vatre s kremenom i trudom (tj. suhom gljivom). Turcizam: çakmak = upaljač.

čanak:

Drveni Čanak

šerpa

čijati:

(za perje), sitniti, čistiti od rožnatog dijela

čiviluk:

Čiviluk

vješalica pričvršćena na zid s drvenim klinovima za vješanje odjeće. klinovi su pričvršćeni za čiviluk uz pomoč čivije.

čivit:

plavetnilo (neba)

čoban:

pastir

čudo:

puno

čvrka:

dvodinarka

čvrkati se:

kockati se za sitan novac bacanjem kovanica u zrak

čvrljak:

čvarak

ćaknut:

umno ograničen, zvrkast

ćerati se:

pariti se (za životinje)

ćersta:

nevrijedne stvari, krpe, inventar

ćuja:

glineni vrč za vodu

ćurkali:

zafrkanski

ćurkanja:

zafrkancija, zeza, podbadanje

ćurlik:

frula

ćuskija:

Željezna ćuskija.

željezna poluga (za vađenje kamena, udaranje stožine u zemlju, itd.)

ćusto:

brzo, spretno

dalaj:

a kamoli (Nije to bratu učinio, a dalaj će tebi!)

da ne bude:

zašto je to radio; pravo mu budi (nakon što je netko pao: Da se ne bude penjao = zašto se penjao)

drvenjak:

mjesto u dvorištu gdje se sijeku ili cijepaju drva

ducati:

udarati glavom o vime ovce ili krave (janje ili tele)

duma:

zabat kuće

dunjak

grlo boce

duvar:

zid

dvizac:

ovan od dvije godine

điđo:

slastičar

đikali:

kicoški, šareno nakićen

đinđure:

sitne ukrasne kuglice za ogrlicu

džaka:

vreća

eđba:

tržnica, trgovina polovnom robom

fajtina:

vlaga (osobito u kući)

farkije:

korisnije, bolje (rabi se samo u komparativu)

fertun:

pregača

fr'ati:

letjeti (za pticu)

frljacati:

nespretno baciti (također: zafrljaciti)

frtalj:

četvrt nečega. Germanizam "eine Viertel"

fruštik:

doručak (germanizam: Frühstück)

furak

oboreno deblo, neobrađeni građevinski materijal

ganjak:

veranda ispred riglovane kuće.

giban'ca:

slatka pita s orasima, jede se specijalno na Badnjicu uvečer

giga:

kokica, vrsta kukuruza (purati gige = peći kokice)

globin:

krema za cipele

golotrb:

goluždrav, napola gol (gola trbuha)

gorčin:

jagorčevina (cvijet)

grabunjati:

strugati, grebati

grebeni:

Grebena za vunu, lan i konoplju.

zubasta naprava za češljanje vune, lana ili konoplje

grušaline:

prvo gusto mlijeko krave koja se tek otelila

gubica, labrnja:

usna (grubo)

guda:

gica, prase, krme

gujav'ca:

glista

gurlikati:

skičati tražeći hranu (za svinju)

guvno:

(vidi: arman!)

gužva:

pleteni kolut od šibe; natakne se na vratnice i ogradu za zatvaranje

ikad(a):

koliko god, najviše ("leti kol'ko ikad moreš!" = trči koliko god možeš!; zin'o kol'ko ikad more = dere se koliko god može, na sav glas)

iskati:

tražiti, moliti

izraknuti:

duboko iskašljati

izripiti se:

ispucati (za kruh: izripio se ko cerova kora)

jakako:

da, svakako

japija:

drvena građa

jašta:

jest, dakako

jaukati:

mljeti uprazno (mlinski kamen "jauče" kad izmelje i radi uprazno)

kabuliti:

žrtvovati, dati, "pregoriti"

kadanj:

drveni sud za od izdubljena debla za držanje, uglavnom žita.

kakotati:

glasati se (kokoš)

kantati:

pjevati svete tj. crkvene pjesme, npr. u korizmi

kanjara:

pas lutalica

kapela:

župni stan (naglasak na prvom slogu)

karan:

tužan

karlijati:

stalno hodati tamo-amo

kecmanovka:

kokoš sivkastošarene boje

keva:

uho

kezme:

veće (muško) prase

kidati:

čistiti štalu

kidan'ca:

prozorčić na štali za izbacivanje đubra ("kidanje")

kitina:

mokrim snijegom okićene grane drveća

kitnjača:

vrsta osobito slatke i krupnije šumske jagode

klepalo:

obješena daska u koju se udaralo drvenim maljem i zvalo na skupove

klompe:

drvene cipele

ključ

drvena kuka za izvlačenje sijena iz stoga

ko đoja:

kao biva, kao da bi

kolija:

prolazak više kola (zaprežnih) svaki šas

košana:

koš, spremnik za kukurzu z klipu

kotać:

bicikl

kotar:

mjesto gdje su sadjevene slame, sijeno, kukuruzovina

kotluša:

vrsta posude, kantica

kova:

kanta

kovrtanj:

vrsta okruglog kolača s rupom u sredini

krava:

(s dugim prvim a) žensko tele (za razliku od muškog koji je vole)

krepandža:

bezvoljan, trom, lijen čovjek ili životinja, npr. pas

krizban:

božićno drvce, jelka

krsmet:

svinjokolj

krtiti:

runiti (kukuruz)

kucanja:

pseći "svatovi"

kuća:

kuhinja (za razliku od sobe)

kuglof:

vrsta okruglog kolača s rupom u sredini

kulaba:

pas

Rječnik l-ž:

legenj:

lavor

letiti:

trčati

lug:

pepeo

lunja:

sova

lužara:

limeni "pretinac" u koji pada lug iz štednjaka

ljesa

dio ograde od 20-tak letvica prikovanih na živoku (ponekad pokretna služila kao ulazna vrata, kapija)

maršnuti:

grubo otjerati psa; u pren. smislu: i čovjeka

masa:

šalica, čaša s drškom, "ćasa"

mazgov:

glupan, ćaknut čovjek (slično i: zvizgov)

melo:

napoj za svinje

mesti:

(dugo e) miješati mlijeko u stapu da se dobije maslac

misirača:

bundeva

Miso sveto!

U ime Isusovo sveto! (uzvik)

mitnjak:

izbirljivac u hrani

mize:

mezimac, najmlađe dijete u obitelji

mosur:

šuplja drvena cjevčica za namotavanje pređe

mrcina:

mršava životinja; pogrdno: za neodgojena čovjeka

mrkati se:

pariti se (za ovce)

mrljina:

životinjski leš u raspadanju

mrsan:

mastan

mrtvouz'ce

u čvor (zavezati)

mućaline:

sirutka koja ostaje nakon pravljenja maslaca (v.: mesti)

mudar:

škrt

mutiti:

mokriti krv u mokraći usljed bolesti (za životinju)

muzgav:

prljav, zamazan (dijete)

nabijati:

stupom lomiti suhu konoplju i odstranjivati pozder

naboj:

gnojna upala na tabanu

nacjelo:

nazdravo (zaboljeti)

naćve:

drvena posuda za mijesenje tijesta

na dvoru:

napolju

nadžak-baba:

svadljiva, gruba, zajedljiva (osoba)

nagrlje:

nestaško, neobuzdano dijete

najneole:

na kraju, naposljetku

napucati:

poslati psa na nekoga

nasnatiti se:

navaditi se

nauditi:

naštetiti, naškoditi

njicati se:

ritati se (također: tanjicati)

obala:

nizbrdica ("oturio kola niz obalu")

obliznuti se:

roditi, ojanjiti, oteliti... dvojke

obnevidjeti:

oslijepiti

očenaš:

krunica (plurale tantum!)

'oće se:

pravi se važan, kočoperi se

održati:

odvesti kravu pod bika

ofinger:

vješalica

ofrlje:

odoka, nasumce

ogledati:

okusiti, uzeti barem malo (bolesnik nije ni ogled'o jela)

ojtra, ojtros:

jutros

okoperno:

živahno, držeći do sebe

omač:

jelo od domaće tjestenine, rezanci; kuha se u vodi ili mlijeku

oroz:

pijetao

oskruška:

oskoruša, trpki plod jede se u kasnu jesen kad se ugruši, inače davi u grlu ("stala mu oskruška u grlu" = prisjelo mu nešto)

ost!:

lijevo! zapovijed volu (usp.: stu!)

osuka:

voda iz đubrišta ili štale

otakečiti:

odvaliti, odvojiti

otpočinuti:

zaći (sunce); ima i trajni glagol otpočivati

otučak:

klip od orunjenog kukuruza

pače:

hladetina

paj:

dio ("Koga nema, ni paja mu nema")

pajiti se:

tražiti svoj dio, tražiti udjela

pamravi:

nemirni živci

parijen'ca:

drveni posuda za otkuhavanje rublja u vreloj vodi s lugom tj. pepelom

pataka:

najlošija rakija (koja posljednja iscuri iz kazana kod pešenja)

peruš'na:

komušina (kukuruzi se perušaju)

pekmez-beg:

plačko, preosjetljiv čovjek (također: kmezo)

pića:

stočna hrana (kratko "i")

pinta:

drvena posuda za hvatanje rakije iz kazana, kablič

počivitniti:

poplaviti (dio tijela, npr. od udarca)

poćko:

spretno, zgodno

podbukati:

očešati se o stog sijena ili slame, a ponekad i prevrnuti ga rogovima (goveče, osobito june)

pogaziti:

pariti se (perad)

pogorometati:

poremetiti

poiskati

tražiti uši ili gnjide u kosi

pole:

zričak (crn insekt, živi u zemlji i cvrči osobito ljeti uvečer)

polić:

pola dinara ili 50 banki.

ponjava:

pokrivač, tkana čarenica

poredovnik:

dionik reda npr. u mlinu za određeni dan

potaka:

tanje drvo isječeno za loženje

pozder:

tvrdi otpad pri čišćenju konoplje, odn. kudjelje

pridjevati:

davati nekome nadimke ("pridjevati primenke", v. primenak)

priglavak:

Stari priglavci

pletena obuća, "terluci"

prigovoriti:

izmoliti ("prigovoriti tri Očenaša")

primenak:

nadimak (v. pridjevati)

prisvišćiti:

oplesti nečim vitkim (prisvišćiti dijete grančicom po stražnjici)

priuza:

uže (tanje), kraći konopac

prikobaciti se:

praviti "salto", prevrnuti se u skoku

prljak:

odsječena (hrastova) grana s lišćem koja bi se uvezana s drugom stavila preko stoga sijena da ga vjetar ne raznosi

prutati:

sjeći travu između redova kukuruza kopačicom s redom motika koji vuče zaprežna stoka, konj ili volovi

prvlje:

prije nekog vremena (neđe prvlje tuk'o sam ga = nedavno sam ga sreo)

przniti:

prljati

pržanj:

Pržanj

posudica za prženje kave

Stari pržanj

pržina:

vrsta zemljanog pijeska (ne riječnog)

puca krv:

puštati krv npr. ovci rezom u uho i laganim udranjem prutićem kad se "okrvi"

pucpula:

vrsta dugmeta iz dva dijela; kopča se utiskanjem

pucvala:

ostaci krpe za čišćenje

pu'ati se:

praviti se važan

rakoliti se:

glasati se (kokoš u znak dobra "raspoloženja")

rarati:

dražiti (npr. psa)

red

dan i noć, 24 sata

rospija:

pokvarena žena

ručati:

(kratko "u") glasno plakati, derati se (isto i: kriviti se)

rukaljka:

truba od vrbove kore

rus:

smeđi insekt (živi u pukotinama šašavaca)

rušiti se:

nositi crninu za pokojnikom

sadjeti:

napraviti stog sijena ili slame

sakaza:

vrsta duguljaste bundeve

sakloniti:

sačuvati (Bože sakloni! = Bože sačuvaj!)

salaukov'na:

nevrijeme, mećava

sepet:

Drveni sepet

košara

sermija:

stoka, domaće životinje

sipljiv:

kašljucav, oslabio (konj)

sjeći mlin:

nazubiti žrvanj u vodenici

skario se:

rastužio se

skemlija:

Drvena skemlija

mala stolica, šamlica

Drvena skemlija

smužđiti:

ubrati odjednom, sljuštiti

snebesan:

nespretan

sokne:

čarape

spustiti:

(za kravu) dati se pomusti

stap:

Stap za putar

duguljasta drvena posuda u kojoj se "mete" maslac

stežnja:

bolest (zaduha koja ne da disati)

sticati se:

navaliti na nešto (rad ili jelo)

stopan'ca:

domaćica, kuharica

stožina:

drveni stub zaoštren i zabijen u zemlju za stog sijena ili slame

strijeka:

(dugo "e", izgovara se kao "rijeka") mlaz sunčanog svjetla ili kiše

strnokos:

trava i ostatci strni od žita (kosi se za prehranu stoke)

strunuti želudac:

pokvariti želudac (od napora ili prebacivanja, ne od jela)

strvni kru':

pšenični ili raženi kruh (za razliku od kuruze)

stu!:

desno! (zapovijed volu)

stupa:

Stupa za lan i konoplju

drvena nazubljena naprava za "nabijanje" konoplje (v. nabijati)

suruntija:

nevrijeme, mećava, oluja

sustati:

umoriti se

sušiti:

veoma strogo postiti (i od vode)

suveziti se:

ortačiti se, dati svoga vola ili konja za rad s ortakom

svariti:

skuhati (ručak)

svjetlica:

munja

šajtov:

novčanik

šašavci:

drvene tavanske grede potkovane daskom

šekerlama:

bombon

šiš:

obijeljena motka ubodena u livadu u znak zabrane ispaše (u proljeće)

škamućati:

cvileći zavijati (pas)

šlajf:

primitivna kočnica od drveta koje se zateže na zaprežnim kolima

šmagati se:

imati tek na nešto, poželjeti ("šmaga mi se")

šnala:

ukosnica

šogolj:

jelo od kuhanih šljiva; slatko

šos:

suknja

štokrla:

Drvena štokrla

hoklica, stolac bez naslona (germanizam: Stockerl)

štrvoljiti:

grickati (miš)

štucne:

vrsta čarapa

šturlecati:

šepesati

šuma še:

skrenuo s uma, priglup

šuvaka:

proteza (ruke ili noge)

šuveljiv:

uvenuo, prazan

taraba:

drvena letvica za ogradu

teljig:

dio jarma, drvo savijeno u obliku slova "u" za uprezanje volova

tiganj:

jelo od svježeg mesa kod krsmeta. Također i tava za prženje.

točak:

žlijeb na koji curi (toči) voda iz izvora

tolič:

malo prije

toriti:

gnojiti, đubriti ("Nemere se Bogu primoliti i kupusu pritoriti.")

tornjak:

ograđen prostor za stoku, tor

trefiti:

pogoditi

trlica:

Trlica za lan i konoplju

naprava za finije odstranjivanje pozdera iz konoplje ili lana

trud:

suha gljiva za paljenje vatre (v. čakmak!)

tuka:

pura, ćurka (prenes.: glupa žena, glupača; isto i u muškom rodu)

tukati:

(su)sresti

tuskav:

prljav

ućke!:

povik kojim se rastjeruju goveda kad se pobodu

ućuperno:

spretno, okretno, dražesno

ućurak muka!:

uzvik nestrpljenja

udariti:

naići (kiša, poplava...)

ugrk:

crv (larva) nekog insekta u govečetu (po leđima)

ujaloviti:

uškopiti, uštrojiti

ukastiti:

nakaniti (i oblici: nakastiti, skastiti)

ukolijenčiti:

vezati kravi prednju nogu uz rogove da ne može pobjeći

ukrepaniti se:

ulijeniti se (v. krepandža)

umaja:

blagi osjećaj (npr. umaja juga = osjeća se jugo u zraku)

umeljati:

uprljati, umrljati

unezvijeriti se:

jako se prepasti, izobličiti se od straha

upaliti se:

imati nagon za parenjem (krmača)

ured:

skoro, gotovo (izgovara se kao zapovijed "U red!"; bolov'o je ured godinu dana)

ureniti:

utjerati, ugoniti, stjerati ovce u tor

urljiv:

veoma nagao

ustaketi:

navući, npr. kapu

ustava:

brana, zapreka od daske pred badnjem da se nakupi voda u vodenici

ustoka:

sjever, bura (mačka se "umiva" od ustoke)

ušura:

ujam, kod mljevenja, vršidbe, itd.

užđogati se:

puntati se (stoka), ne htjeti

užeti:

uvijati, sleći ramenima

vabiti:

dozivati stoku (svaka vrsta stoke imala je svoj poziv)

var'ca:

kuhano zrnje zrelog kukuruza (jelo se uglavnom zimi)

veljanje:

parenje mačaka (u veljači)

vista!:

lijevo! (zapovijed konju)

vlačiti:

čistiti kudjelju od pozdera

voditi:

imati nagon za parenjem (krava; usp. održati)

volta:

luk ispod zidane peći za drva

vot!:

desno! (zapovijed konju)

vrčevit:

ljutit

vrijedan:

krupan, debeo (vrijedan čovjek = krupan, a ne marljiv!)

zakoceniti se:

"pucati" od smijeha

zali:

višak, pričuva (imati zali)

zaobadati se:

bježati u hladovinu nakon uboda obada (go'eče se zaobadalo)

zarijevati:

izazivati

zašlajfati:

zavrnuti vijak da "šlajf" koči zaprežna kola

zepe:

ženske zatvorene papuče crne boje

zera:

malo, mrvica

zgrada:

drvena koliba za stanovanje (za razliku od kuće)

zvizgov:

neuračunljiv, sulud čovjek

zviznuti:

udariti naglo i jako (kratko "i")

zvjerlati:

zvirlati, upadno razgledati okolo, okretati se

žac:

žalac u ose, pčele (prenes. čovjek koji se lako naljuti, "živac")

žežinjanje:

veoma strog post o kruhu i vodi

živoka:

jača drvena motka u ogradi vodoravno prikovana (v. ljesa)

žlopnjak:

želudac, stomak

žvajznuti

udariti

Ikavica:

Iako se u tom kraju uglavnom nije govorilo ikavicom, bilo je nekih ikavskih riječi, koje su se sačuvale naročito u molitvama ili nazivima. Evo samo nekih od njih!

čet'ri dila:

četiri dijela (molitve)

did:

djed

ispoviditi se:

ispovjediti se

mi'ur:

mjehur

nevista:

nevjesta

prigoriti:

pregoriti, žrtvovati, dati, halaliti

prikin'ti:

prekinuti: i u značenju: prestati i slomiti, potrgati

prikobaciti se:

prekobaciti se, prevrnuti

prikos'tra:

prekosutra

pristati:

prestati

priuzeti:

preuzeti

privariti:

prevariti

sikera:

sjekira

sin'ca:

sjenica (ptica)

Krivi izgovor:

Neobrazovani ljudi veoma su često iskrivljivali pojedine riječi, ponajčešće zbog lakšeg izgovora, ali je dio tih riječi bio gotovo općenito prihvaćen.

brez:

bez

brezobrezan:

bezobrazan

crljen:

crven

čo'ek:

čovjek

čorap(a):

čarapa

ćeo:

htio

djever'ca:

vjeverica

Dove:

Duhovi (blagdan)

eledrum:

aerodrom

gožđa:

gvožđa, stupica

gožđe:

gvožđe

gušćer:

gušter

isan:

insan, čovjek

jopet:

opet

kočka:

kvočka

krastav'ca:

krastavac

krnjaukati:

mijaukati

krpuša:

krpelj

kufurencija:

konferencija

kuruz:

kukuruz

kuruza:

kukuruzni kruh

kuvati kru':

mijesiti kruh

lija:

lijeha

ljelje:

lješnjaci

mjer:

mir (mjeruj!)

more:

može

nemere:

ne može

ob'laziti:

obilaziti

ognjišće:

ognjište

otova:

otava, sijeno od druge košnje

pjer:

pir

poginutje:

poginuće, smrt (arhaično)

pratljača:

prakljača, drvena mlatilica za pranje rublja

prijeloz:

prelaz, drvena stepenica za prelazak preko ograde, tako da ne mogu proći životinje nego samo ljudi

proubati:

probati, kušati

rukua i nogua:

genitiv množine (vjer. starinom: rukuah, noguah)

safun:

sapun

sikera:

sjekira

smrekva:

smreka

šamac:

šanac, kanal

šeker:

šećer

šćap:

štap

šćerati:

stjerati (i: ućerati, doćerati, oćerati...)

šćipiti:

stisnuti

tica:

ptica

tunja:

dunja

ušćap:

uštap

ušćin't:

uštinuti

ušćipak:

uštipak

vavijek:

uvijek

vijar:

vihor

vjer:

vir (rijeke)

Vla':

naziv za pravoslavca

vrebac:

vrabac

Originalni tekst za objavljivanje na ovoj stranici pripremio:

Marinko Orlovac,
Stockholm 25. kolovoza 2004.


Stranica sa etnografskim sadržajima.
Neki lokalizmi.


[^vrh]