Karakteristike govora

Ovj članak je objavljen u: "Hrvatskom Narodnom Godišnjaku", HKD (Hrvatskog Kulturnog Društva) Napredak iz Sarajeva, za godinu 2004. Ljubaznošćcu dr. Ante Orlovac, objavljujem njegov tekst ovdje u cijelosti.

(Dr. Anto Orlovac zadržava sva prava nad ovim tekstom. Tekst je dozvoljeno slobodno kopirati i umnožavati.

SADRŽAJ
Karakteristike govora
Neke govorne značajke
Poslovice i (duhovite) izreke
Praznovjerice i prognoze
Rječnik a-k
Rječnik l-ž
Ikavica
Krivi izgovor

Anto Orlovac, Banja Luka

NEKE JEZIČNE ZNAČAJKE I POSEBNOSTI GOVORA HRVATA BANJOLUČKOG POTKOZARJA

Na području banjolučkog Potkozarja bio je do 1995. jaka oaza autohtonih Hrvata. Iako su se i na tom području, kao i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine tijekom povijesti događale stalne smjene stanovništva, za neke rodove se može ustanoviti život na tom području najmanje tri stoljeća unatrag, a neki su vjerojatno još iz predturskog vremena. Riječ je o sjevernom dijelu općine Banja Luka i tri sela općine Laktaši, odn. u crkvenom smislu o banjolučkom dekanatu, koji ima deset župa, od Banje Luke do Ivanjske i Šimića. Budući da je to moj zavičaj (rođen sam u selu Bukovica, koja je tada pripadala župi Barlovci, a danas pripada župi Trn), imao sam prilike upoznati te govorne posebnosti i značajke svoga zavičaja još od najranijeg djetinjstva. Materijale sam prikupljao uglavnom u svom najužem zavičaju, a ovaj se govor više-manje sačuvao na cijelom navedenom području.

Nisam jezikoslovac, ali su me uvijek zanimale govorne posebnosti, koje smatram velikim kulturnim bogatstvom. Te su se posebnosti s vremenom sve više gubile pod utjecajem govornih i pisanih medija, tako da se u novije vrijeme takav govor mogao čuti uglavnom isključivo od starijih ljudi. Već odavna bilježim riječi kojih se sjetim ili čujem i tako je nastala ova mala zbirka. Budući da su Hrvati, gotovo bez iznimke katolici, 1995. doživjeli posvemašnji izgon iz svoga zavičaja, a brojnijeg povratka do danas nema, sada tamo žive samo ostatci ostataka nekadašnjeg žiteljstva. Da se to jezično bogatstvo ne bi posve izgubilo, smatrao sam vrijednim pribilježiti ga i objaviti, koje možda ipak može jezikoslovcima i kulturnim povjesničarima, ali i drugima zainteresiranima biti od koristi. Napominjem da je ovdje riječ o posve amaterskom radu, bez pretenzija na stručnost i cjelovitost; jednostavno to je skupljanje drage baštine i - u određenom smislu - hommage izgubljenom zavičaju.

Naveo sam neke govorne značajke, zatim poslovice i izreke, te na koncu mali rječnik arhaizama i govornih posebnosti, kojemu sam nadodao ostatke ikavice koje sam zapazio. Kako će se vidjeti, u rječniku ima najrazličitijih utjecaja, koji će - nadam se - stručnjaku biti pomoć u daljnjem istraživanju.


Neke govorne značajke

  • Ispuštanje glasa "i": giban'ca, kaban'ca, kidan'ca, stopan'ca, Ivin,'ca, Matin,ca.
  • Izbjegavanje slova "v": čoek, gožđe, gožđa, gardijan, goedo, kočka.
  • Pretvaranje "hv" u "f": fala, Falj'n Is', pofala, fatati, ufatiti (u starini se i Fojnica zvala Hvojnica).
  • Pretvaranje glasa "u" u "o": tomačiti (tumačiti), dokomenti (dokumenti), Okočani.
  • Pretvaranje "dj" i gdje" u "đ": đe, neđe, đed (ovo posljednje kao poštapalica ili blaga psovka: ječo ga đed; inače ikavski oblik: did).
  • Ostatci čakavizma: zvižđi, pišći, išće, šćap, bunišće, prisvišćiti.
  • Ostatci ikavice, v. nakon Rječnika!
  • Pretvaranje ikavice u jekavicu: vjer, mjer, pjer, smjeriti, sjerak = vir, mir, pir, smiriti, sirak.
  • Pretvaranje prefiksa "pre" u ikavsko "pri": prićerati, prigoniti, prisoliti, priletiti, priskočiti = pretjerati, pregoniti (u obje riječi u oba smisla: prevoziti, ali i: pretjerati u nečemu) presoliti, preletjeti (ali i: priskočiti u pomoć), preskočiti.
  • Pretvaranje glasa "f" u "p": Pilip, pratar.
  • Ispuštanje glasa "h": kru', mu'a, 'iljada...(mislim da je odatle i zanimljiv genitiv množine kod riječi ruka i noga: ruku'a, nogu'a /nekoć: rukuh, noguh; pretpostavljam da je ispuštanje toga "h" i zaokruživanje riječi onim "a" kao uzdahom/ ili njegovo pretvaranje u v: gluv, suv, duvan, buva.
  • Oslovljavanje žene po imenu muža, a ne po vlastitom imenu: Ivin'ca, Perin'ca, Jurin'ca, Stipin'ca, Franin'ca, Marjanov'ca, Antin'ca.
  • Zamjena rodova: krastav'ca, džaka (= džak; ženski rod!); ali: potkošulj, čorap (=čarapa; muški rod).
  • Komparacija glagola: najvoliti ("ja bi najvolio biti zdrav čo'ek" = ja bih najviše volio biti zdrav čovjek).
  • Kruh se "kuva", a kava "peče". Prvo dolazi od: ukuvati, umijesiti, a drugo od običaja da se kava najprije suha malo u ibriku proprži, pa tek onda zalije vrućom vodom.

Poslovice i (duhovite) izreke

  • Ako je sila mrt (=mrijet), nije kopat.
  • Bolje da te zmija ujede, nego da te ožujsko sunce grije.
  • Bolje je vjerovati nego ići pa gledati. (također: Ako ne vjeruješ, ti otići pa vidi)
  • Crveno nebo - mokro jutro.
  • čabar leti, lonce tare. (kaže se kad se nešto nespretno sruši.)
  • Ima ih ko u Bradaša (prezime Golub) mačaka; sve pokrepale samo 13 ostalo.
  • Izdig'o plakati - udario u plač.
  • Jug - nije dug.
  • Kad šuma lista, onda krava lipsa (=ponestane hrane, a nema još nove trave).
  • Kol'ko ikad more. (=koliko god može).
  • Ljeti ponesi kaput a zimi ak 'o'š ak ne'š (=ako hoćeš, ako nećeš; kad je hladno, ne treba te na to podsjećati).
  • Na vr' vr'a - na dnu dnua. (totalni kontrast: Na vrh vrha - na dnu dna).
  • Nemam kad' (=nemam vremena: "Gospe, obišla b' te, al' nemam kad").
  • Ne može se Bogu primolit' ni kupusu pritorit'.
  • Noćas će zec tražiti majku (kaže se kad je vrlo hladna zimska noć)
  • Oko svetog Josipa zima se osipa, sitna se sermija prosipa (janje se ovce).
  • Pusti macu na stolicu, ona ode i na policu.
  • Rugala se sova sinici (sjenici) da ima veliku glavu. (kad se gori ruga boljemu od sebe)
  • Sjela ruga pokraj puta, svakom se naruga, a njoj svak.
  • Skokni, tokni, pa lokni. (kad bi razmaženo dijete tražilo da mu stariji doda npr. vode).
  • Svaka lija dolija.
  • Sveta Kata, snijeg na vrata!
  • Sveti Matija (25. veljače) led razbija, ako ga nema, on ga sprema.
  • Teško je žabu u vodu natjerati (ironično).
  • (T)ko se hvali, sam se kvari.
  • Udario bak na osječak. (kad nitko ne popušta, slično kao: udario junak na junaka)
  • U godini kad nestane petka (= nikada).
  • Upro ko june u obalu.
  • U svakom gradu po jednu kuću gradi! (=svuda imaj prijatelja!)
  • Uteče prase. (rekne se kad je jako hladno, a netko ostavi otvorena vrata)
  • Vidjeti pošto je grah u Kozarcu (= nadrljati, nagraisati)
  • Vid'la žaba đe se konji kuju, pa i ona digla nogu.
  • Zla se bojat', dobro neće dod'jat'.
  • Zna telce, đe vrelce. (usp. Skokni, tokni, pa lokni).

Praznovjerice i prognoze

  • Ako se mačka umiva od "uštoke" - bit će hladno.
  • Ako kokoš "zapjeva" - bit će nesreće.
  • Ne valja zviždukati u suton. (jer to znači dozivati vraga)
  • Ne valja se okretati u čavrndiju, niti se prekobacivati; možeš struniti želudac.

Rječnik a-k:

ambrela: kišobran
arlav: nemiran
arman: gumno, mjesto gdje se vrše žito
astal: stol
aš'kovanje: udvaranje momka djevojci, "hodanje"
babine huke: promjenjivo vrijeme s čestim kratkim mećavama (na kraju zime)
Badnjica: Badnji dan (badnjak je drvo koje se prislanja uz kuću na Badnjicu ujutro)
baga: insekt
baga sv. Ive: svjetlac (insekt koji svjetluca kad leti)
bak: bik
banka: deset dinara, desetača
ba'šca: najljuća rakija (kad tek procuri iz kazana)
berićet: blagoslov
beskaran: smiren, bezbrižan
bespara: krpa za pranje suđa
bijelj: pokrivać od vune, biljac
brema: drvena posuda za vodu ili rakiju od duga, veća
brljak: vrsta ptice (možda čvorak)
budinka: vrsta slatke bundeve (jede se pečena u rerni)
bugija: prašina
bugijati: dizati prašinu
bujada: paprat
bukati (se): (za bika) rikati, kopati nogom i rogovima i spremati se na borbu
bunišće: smeće
bunišćara: smetljara
bunjgur: krupno samljeveno žito (jede se kuhano)
burgijati: vrtiti; u prenes. značenju: htjeti nešto postići na svaki način
burlati: probirati hranu, nedopušteno miješati po jelu koje baš ne voliš
bušina: (za ovcu), napasla se ko bušina
cjelac: visok snijeg, nerazgrnut, netaknut, kud još nitko nije prošao
conjav: poderan
conje: poderana odjeća
cuburati: curiti, teći niz oluk (voda, kiša)
cuk: suha tikvica s dugim repom (za vađenje rakije iz bureta)
cuko: pas (rimjerak njemačkog ovčara po imenu Alka).
cunjati (i njucati): tražiti, premetati bez reda
curik!: natrag! (zapovijed konju)
čakmak: kresivo za paljenje vatre s kremenom i trudom (tj. suhom gljivom)
čanak: šerpa
čijati: (za perje), sitniti, čistiti od rožnatog dijela
čiviluk: vješalica pričvršćena na zid s drvenim klinovima za vješanje odjeće. klinovi su pričvršćeni za čiviluk uz pomoč čivije.
čivit: plavetnilo (neba)
čoban: pastir
čudo: puno
čvrka: dvodinarka
čvrkati se: kockati se za sitan novac bacanjem kovanica u zrak
čvrljak: čvarak
ćaknut: umno ograničen, zvrkast
ćerati se: pariti se (za životinje)
ćersta: nevrijedne stvari, krpe, inventar
ćuja: glineni vrč za vodu
ćurkali: zafrkanski
ćurkanja: zafrkancija, zeza, podbadanje
ćurlik: frula
ćuskija: željezna poluga (za vađenje kamena, udaranje stožine u zemlju, itd.)
ćusto: brzo, spretno
dalaj: a kamoli (Nije to bratu učinio, a dalaj će tebi!)
da ne bude: zašto je to radio; pravo mu budi (nakon što je netko pao: Da se ne bude penjao = zašto se penjao)
drvenjak: mjesto u dvorištu gdje se sijeku ili cijepaju drva
ducati: udarati glavom o vime ovce ili krave (janje ili tele)
duma: zabat kuće
dunjak: grlo boce
duvar: zid
dvizac: ovan od dvije godine
điđo: slastičar
đikali: kicoški, šareno nakićen
đinđure: sitne ukrasne kuglice za ogrlicu
džaka: vreća
eđba: tržnica, trgovina polovnom robom
fajtina: vlaga (osobito u kući)
farkije: korisnije, bolje (rabi se samo u komparativu)
fertun: pregača
fr'ati: letjeti (za pticu)
frljacati: nespretno baciti (također: zafrljaciti)
frtalj: četvrt nečega. Germanizam "eine Viertel"
fruštik: doručak (germanizam: Frühstück)
furak oboreno deblo, neobrađeni građevinski materijal
ganjak: veranda
giban'ca: slatka pita s orasima, jede se specijalno na Badnjicu uvečer
giga: kokica, vrsta kukuruza (purati gige = peći kokice)
globin: krema za cipele
golotrb: goluždrav, napola gol (gola trbuha)
gorčin: jagorčevina (cvijet)
grabunjati: strugati, grebati
grebeni: zubasta naprava za češljanje vune ili konoplje
grušaline: prvo gusto mlijeko krave koja se tek otelila
gubica, labrnja: usna (grubo)
guda: gica, prase, krme
gujav'ca: glista
gurlikati: skičati tražeći hranu (za svinju)
guvno: (vidi: arman!)
gužva: pleteni kolut od šibe; natakne se na vratnice i ogradu za zatvaranje
ikad(a): koliko god, najviše ("leti kol'ko ikad moreš!" = trči koliko god možeš!; zin'o kol'ko ikad more = dere se koliko god može, na sav glas)
iskati: tražiti, moliti
izraknuti: duboko iskašljati
izripiti se: ispucati (za kruh: izripio se ko cerova kora)
jakako: da, svakako
japija: drvena građa
jašta: jest, dakako
jaukati: mljeti uprazno (mlinski kamen "jauče" kad izmelje i radi uprazno)
kabuliti: žrtvovati, dati, "pregoriti"
kadanj: drveni sud za od izdubljena debla za držanje, uglavnom žita.
kakotati: glasati se (kokoš)
kantati: pjevati svete tj. crkvene pjesme, npr. u korizmi
kanjara: pas lutalica
kąpela: župni stan (naglasak na prvom slogu)
karan: tužan
karlijati: stalno hodati tamo-amo
kecmanovka: kokoš sivkastošarene boje
keva: uho
kezme: veće (muško) prase
kidati: čistiti štalu
kidan'ca: prozorčić na štali za izbacivanje đubra ("kidanje")
kitina: mokrim snijegom okićene grane drveća
kitnjača: vrsta osobito slatke i krupnije šumske jagode
klepalo: obješena daska u koju se udaralo drvenim maljem i zvalo na skupove
klompe: drvene cipele
ključ drvena kuka za izvlačenje sijena iz stoga
ko đoja: kao biva, kao da bi
kolija: prolazak više kola (zaprežnih) svaki šas
košana: koš, spremnik za kukurzu z klipu
kotać: bicikl
kotar: mjesto gdje su sadjevene slame, sijeno, kukuruzovina
kotluša: vrsta posude, kantica
kova: kanta
kovrtanj: vrsta okruglog kolača s rupom u sredini
krava: (s dugim prvim a) žensko tele (za razliku od muškog koji je vole)
krepandža: bezvoljan, trom, lijen čovjek ili životinja, npr. pas
krizban: božićno drvce, jelka
krsmet: svinjokolj
krtiti: runiti (kukuruz)
kucanja: pseći "svatovi"
kuća: kuhinja (za razliku od sobe)
kuglof: vrsta okruglog kolača s rupom u sredini
kulaba: pas

Rječnik l-ž:

legenj: lavor
letiti: trčati
lug: pepeo
lunja: sova
lužara: limeni "pretinac" u koji pada lug iz štednjaka
ljesa dio ograde od 20-tak letvica prikovanih na živoku (ponekad pokretna služila kao ulazna vrata, kapija)
maršnuti: grubo otjerati psa; u pren. smislu: i čovjeka
masa: šalica, čaša s drškom, "ćasa"
mazgov: glupan, ćaknut čovjek (slično i: zvizgov)
melo: napoj za svinje
mesti: (dugo e) miješati mlijeko u stapu da se dobije maslac
misirača: bundeva
Miso sveto! U ime Isusovo sveto! (uzvik)
mitnjak: izbirljivac u hrani
mize: mezimac, najmlađe dijete u obitelji
mosur: šuplja drvena cjevčica za namotavanje pređe
mrcina: mršava životinja; pogrdno: za neodgojena čovjeka
mrkati se: pariti se (za ovce)
mrljina: životinjski leš u raspadanju
mrsan: mastan
mrtvouz'ce u čvor (zavezati)
mućaline: sirutka koja ostaje nakon pravljenja maslaca (v.: mesti)
mudar: škrt
mutiti: mokriti krv u mokraći usljed bolesti (za životinju)
muzgav: prljav, zamazan (dijete)
nabijati: stupom lomiti suhu konoplju i odstranjivati pozder
naboj: gnojna upala na tabanu
nacjelo: nazdravo (zaboljeti)
naćve: drvena posuda za mijesenje tijesta
na dvoru: napolju
nadžak-baba: svadljiva, gruba, zajedljiva (osoba)
nagrlje: nestaško, neobuzdano dijete
najneole: na kraju, naposljetku
napucati: poslati psa na nekoga
nasnatiti se: navaditi se
nauditi: naštetiti, naškoditi
njicati se: ritati se (također: tanjicati)
obala: nizbrdica ("oturio kola niz obalu")
obliznuti se: roditi, ojanjiti, oteliti... dvojke
obnevidjeti: oslijepiti
očenaš: krunica (plurale tantum!)
'oće se: pravi se važan, kočoperi se
održati: odvesti kravu pod bika
ofinger: vješalica
ofrlje: odoka, nasumce
ogledati: okusiti, uzeti barem malo (bolesnik nije ni ogled'o jela)
ojtra, ojtros: jutros
okoperno: živahno, držeći do sebe
omač: jelo od domaće tjestenine, rezanci; kuha se u vodi ili mlijeku
orloz: pijetao
oskruška: oskoruša, trpki plod jede se u kasnu jesen kad se ugruši, inače davi u grlu ("stala mu oskruška u grlu" = prisjelo mu nešto)
ost!: lijevo! zapovijed volu (usp.: stu!)
osuka: voda iz đubrišta ili štale
otakečiti: odvaliti, odvojiti
otpočinuti: zaći (sunce); ima i trajni glagol otpočivati
otučak: klip od orunjenog kukuruza
pače: hladetina
paj: dio ("Koga nema, ni paja mu nema")
pajiti se: tražiti svoj dio, tražiti udjela
pamravi: nemirni živci
parijen'ca: drveni posuda za otkuhavanje rublja u vreloj vodi s lugom tj. pepelom
pataka: najlošija rakija (koja posljednja iscuri iz kazana kod pešenja)
peruš'na: komušina (kukuruzi se perušaju)
pekmez-beg: plačko, preosjetljiv čovjek (također: kmezo)
pića: stočna hrana (kratko "i")
pinta: drvena posuda za hvatanje rakije iz kazana, kablič
počivitniti: poplaviti (dio tijela, npr. od udarca)
poćko: spretno, zgodno
podbukati: očešati se o stog sijena ili slame, a ponekad i prevrnuti ga rogovima (goveče, osobito june)
pogaziti: pariti se (perad)
pogorometati: poremetiti
poiskati tražiti uši ili gnjide u kosi
pole: zričak (crn insekt, živi u zemlji i cvrči osobito ljeti uvečer)
polić: pola dinara
ponjava: pokrivač, tkana čarenica
poredovnik: dionik reda npr. u mlinu za određeni dan
potaka: tanje drvo isječeno za loženje
pozder: tvrdi otpad pri čišćenju konoplje, odn. kudjelje
pridjevati: davati nekome nadimke ("pridjevati primenke", v. primenak)
priglavak: pletena obuća, "terluci"
prigovoriti: izmoliti ("prigovoriti tri Očenaša")
primenak: nadimak (v. pridjevati)
prisvišćiti: oplesti nečim vitkim (prisvišćiti dijete grančicom po stražnjici)
priuza: uže (tanje), kraći konopac
prikobaciti se: praviti "salto", prevrnuti se u skoku
prljak: odsječena (hrastova) grana s lišćem koja bi se uvezana s drugom stavila preko stoga sijena da ga vjetar ne raznosi
prutati: sjeći travu između redova kukuruza kopačicom s redom motika koji vuče zaprežna stoka, konj ili volovi
prvlje: prije nekog vremena (neđe prvlje tuk'o sam ga = nedavno sam ga sreo)
przniti: prljati
pržanj: posudica za prženje kave
pržina: vrsta zemljanog pijeska (ne riječnog)
puca krv: puštati krv npr. ovci rezom u uho i laganim udranjem prutićem kad se "okrvi"
pucpula: vrsta dugmeta iz dva dijela; kopča se utiskanjem
pucvala: ostaci krpe za čišćenje
pu'ati se: praviti se važan
rakoliti se: glasati se (kokoš u znak dobra "raspoloženja")
rarati: dražiti (npr. psa)
red dan i noć, 24 sata
rospija: pokvarena žena
ručati: (kratko "u") glasno plakati, derati se (isto i: kriviti se)
rukaljka: truba od vrbove kore
rus: smeđi insekt (živi u pukotinama šašavaca)
rušiti se: nositi crninu za pokojnikom
sadjeti: napraviti stog sijena ili slame
sakaza: vrsta duguljaste bundeve
sakloniti: sačuvati (Bože sakloni! = Bože sačuvaj!)
salaukov'na: nevrijeme, mećava
sepet: košara
sermija: stoka, domaće životinje
sipljiv: kašljucav, oslabio (konj)
sjeći mlin: nazubiti žrvanj u vodenici
skario se: rastužio se
skemlija: mala stolica, šamlica
smužđiti: ubrati odjednom, sljuštiti
snebesan: nespretan
sokne: čarape
spustiti: (za kravu) dati se pomusti
stap: duguljasta drvena posuda u kojoj se "mete" maslac
stežnja: bolest (zaduha koja ne da disati)
sticati se: navaliti na nešto (rad ili jelo)
stopan'ca: domaćica, kuharica
stožina: drveni stub zaoštren i zabijen u zemlju za stog sijena ili slame
strijeka: (dugo "e", izgovara se kao "rijeka") mlaz sunčanog svjetla ili kiše
strnokos: trava i ostatci strni od žita (kosi se za prehranu stoke)
strunuti želudac: pokvariti želudac (od napora ili prebacivanja, ne od jela)
strvni kru': pšenični ili raženi kruh (za razliku od kuruze)
stu!: desno! (zapovijed volu)
stupa: drvena nazubljena naprava za "nabijanje" konoplje (v. nabijati)
suruntija: nevrijeme, mećava, oluja
sustati: umoriti se
sušiti: veoma strogo postiti (i od vode)
suveziti se: ortačiti se, dati svoga vola ili konja za rad s ortakom
svariti: skuhati (ručak)
svjetlica: munja
šajtov: novčanik
šašavci: drvene tavanske grede potkovane daskom
šekerlama: bombon
šiš: obijeljena motka ubodena u livadu u znak zabrane ispaše (u proljeće)
škamućati: cvileći zavijati (pas)
šlajf: primitivna kočnica od drveta koje se zateže na zaprežnim kolima
šmagati se: imati tek na nešto, poželjeti ("šmaga mi se")
šnala: ukosnica
šogolj: jelo od kuhanih šljiva; slatko
šos: suknja
štokrla: hoklica, stolac bez naslona (germanizam: Stockerl)
štrvoljiti: grickati (miš)
štucne: vrsta čarapa
šturlecati: šepesati
šuma še: skrenuo s uma, priglup
šuvaka: proteza (ruke ili noge)
šuveljiv: uvenuo, prazan
taraba: drvena letvica za ogradu
teljig: dio jarma, drvo savijeno u obliku slova "u" za uprezanje volova
tiganj: jelo od svježeg mesa kod krsmeta
točak: žlijeb na koji curi (toči) voda iz izvora
tolič: malo prije
toriti: gnojiti, đubriti ("Nemere se Bogu primoliti i kupusu pritoriti.")
tornjak: ograđen prostor za stoku, tor
trefiti: pogoditi
trlica: naprava za finije odstranjivanje pozdera iz konoplje ili lana
trud: suha gljiva za paljenje vatre (v. čakmak!)
tuka: pura, ćurka (prenes.: glupa žena, glupača; isto i u muškom rodu)
tukati: (su)sresti
tuskav: prljav
ućke!: povik kojim se rastjeruju goveda kad se pobodu
ućuperno: spretno, okretno, dražesno
ućurak muka!: uzvik nestrpljenja
udariti: naići (kiša, poplava...)
ugrk: crv (larva) nekog insekta u govečetu (po leđima)
ujaloviti: uškopiti, uštrojiti
ukastiti: nakaniti (i oblici: nakastiti, skastiti)
ukolijenčiti: vezati kravi prednju nogu uz rogove da ne može pobjeći
ukrepaniti se: ulijeniti se (v. krepandža)
umaja: blagi osjećaj (npr. umaja juga = osjeća se jugo u zraku)
umeljati: uprljati, umrljati
unezvijeriti se: jako se prepasti, izobličiti se od straha
upaliti se: imati nagon za parenjem (krmača)
ured: skoro, gotovo (izgovara se kao zapovijed "U red!"; bolov'o je ured godinu dana)
ureniti: utjerati, ugoniti, stjerati ovce u tor
urljiv: veoma nagao
ustaketi: navući, npr. kapu
ustava: brana, zapreka od daske pred badnjem da se nakupi voda u vodenici
ustoka: sjever, bura (mačka se "umiva" od ustoke)
ušura: ujam, kod mljevenja, vršidbe, itd.
užđogati se: puntati se (stoka), ne htjeti
užeti: uvijati, sleći ramenima
vabiti: dozivati stoku (svaka vrsta stoke imala je svoj poziv)
var'ca: kuhano zrnje zrelog kukuruza (jelo se uglavnom zimi)
veljanje: parenje mačaka (u veljači)
vista!: lijevo! (zapovijed konju)
vlačiti: čistiti kudjelju od pozdera
voditi: imati nagon za parenjem (krava; usp. održati)
volta: luk ispod zidane peći za drva
vot!: desno! (zapovijed konju)
vrčevit: ljutit
vrijedan: krupan, debeo (vrijedan čovjek = krupan, a ne marljiv!)
zakoceniti se: "pucati" od smijeha
zali: višak, pričuva (imati zali)
zaobadati se: bježati u hladovinu nakon uboda obada (go'eče se zaobadalo)
zarijevati: izazivati
zašlajfati: zavrnuti vijak da "šlajf" koči zaprežna kola
zepe: ženske zatvorene papuče crne boje
zera: malo, mrvica
zgrada: drvena koliba za stanovanje (za razliku od kuće)
zvizgov: neuračunljiv, sulud čovjek
zviznuti: udariti naglo i jako (kratko "i")
zvjerlati: zvirlati, upadno razgledati okolo, okretati se
žac: žalac u ose, pčele (prenes. čovjek koji se lako naljuti, "živac")
žežinjanje: veoma strog post o kruhu i vodi
živoka: jača drvena motka u ogradi vodoravno prikovana (v. ljesa)
žlopnjak: želudac, stomak
žvajznuti udariti

Ikavica:

Iako se u tom kraju uglavnom nije govorilo ikavicom, bilo je nekih ikavskih riječi, koje su se sačuvale naročito u molitvama ili nazivima. Evo samo nekih od njih!

čet'ri dila: četiri dijela (molitve)
did: djed
ispoviditi se: ispovjediti se
mi'ur: mjehur
nevista: nevjesta
prigoriti: pregoriti, žrtvovati, dati, halaliti
prikin'ti: prekinuti: i u značenju: prestati i slomiti, potrgati
prikobaciti se: prekobaciti se, prevrnuti
prikos'tra: prekosutra
pristati: prestati
priuzeti: preuzeti
privariti: prevariti
sikera: sjekira
sin'ca: sjenica (ptica)

Krivi izgovor:

Neobrazovani ljudi veoma su često iskrivljivali pojedine riječi, ponajčešće zbog lakšeg izgovora, ali je dio tih riječi bio gotovo općenito prihvaćen.

brez: bez
brezobrezan: bezobrazan
crljen: crven
čo'ek: čovjek
čorap(a): čarapa
ćeo: htio
djever'ca: vjeverica
Dove: Duhovi (blagdan)
eledrum: aerodrom
gožđa: gvožđa, stupica
gožđe: gvožđe
gušćer: gušter
isan: insan, čovjek
jopet: opet
kočka: kvočka
krastav'ca: krastavac
krnjaukati: mijaukati
krpuša: krpelj
kufurencija: konferencija
kuruz: kukuruz
kuruza: kukuruzni kruh
kuvati kru': mijesiti kruh
lija: lijeha
ljelje: lješnjaci
mjer: mir (mjeruj!)
more: može
nemere: ne može
ob'laziti: obilaziti
ognjišće: ognjište
otova: otava, sijeno od druge košnje
pjer: pir
poginutje: poginuće, smrt (arhaično)
pratljača: prakljača, drvena mlatilica za pranje rublja
prijeloz: prelaz, drvena stepenica za prelazak preko ograde, tako da ne mogu proći životinje nego samo ljudi
proubati: probati, kušati
rukua i nogua: genitiv množine (vjer. starinom: rukuah, noguah)
safun: sapun
sikera: sjekira
smrekva: smreka
šamac: šanac, kanal
šeker: šećer
šćap: štap
šćerati: stjerati (i: ućerati, doćerati, oćerati...)
šćipiti: stisnuti
tica: ptica
tunja: dunja
ušćap: uštap
ušćin't: uštinuti
ušćipak: uštipak
vavijek: uvijek
vijar: vihor
vjer: vir (rijeke)
Vla': naziv za pravoslavca
vrebac: vrabac

Originalni tekst za objavljivanje na ovoj stranici pripremio:

Marinko Orlovac,
Stockholm 25. kolovoza 2004.


Stranica sa etnografskim sadržajima.


[^vrh]