LOKALIZMI RODNE BUKOVICE

SADRŽAJ
Lokalizmi rodne Bukovice
Rječi a-k
Rječi l-ž
Karakteristični izgovor nekih imena
Neke izreke

Bukovici s ljubavlju:
Marinko Orlovac, Stockholm, 6. lipnja 2006.
(Inačica: 20141122)

Jednoga uobičajeno hladnog travanjskog dana ove godine (2004), dobijem jedno neuobičajeno pismo od dr. Ante Orlovac. Posebnost tom prigodom je bio njegov članak objavljen u: "Hrvatskom Narodnom Godišnjaku", HKD (Hrvatskog Kulturnog Drustva) Napredak iz Sarajeva, za godinu 2004. Ljubaznošću dr. Ante Orlovac, objavljeni tekst može se pročitati ovdje.

Zamoljen u priloženom pismu, a i potaknut pročitanim, donosim ovdje svoj skromni prilog. Pokušao sam se u mislima vratiti u vrijeme iz moje mladosti, ranog djetinjstva i milog rodnog kraja. Iznenađen primijetim da riječi iz toga vremena izviru kao gljive poslije kiše. Za bilježenje sam koristio u svim prigodama sva priručna sredstva kao: rokovnik, komadiće papira, elektronski diktafon u mome mobitelu itd. Pokušavao sam registrirati svaku riječ koja je spontano navirala. Dolazeći doma pohranjivao sam to sve bržljivo i poredio sa listom dr. Ante Orlovac. Najčešće je većina riječi već bila zabilježena, pa sam pomišljao da ja tu i nemam što vrijedno dodati.

Ponekada bi mobitel zvonio i Viktor Orlovac se javljao, onako kako bi mu koja "nova" stara riječ padala na pamet iz u svijesti probuđenog rodnog kraja. Opet bi većina riječi već bila na jednom ili drugom papiru, ali je vrijedilo, jer bi se ipak po koja riječ pronalazila. Dvije (ćelave) glave su u svakom slučaju pametnije od jedne.

Evo šačice riječi koju možda nitko danas u potpunosti ne izgovara. Bukovica postoji još zemljopisno, ali ne i demografski - raspršena je diljem cijelog svijeta. Najstariji su pomrli, što od starosti, što od tuge i nostalgije. Mlađi niti poznaju niti više izgovaraju ove riječi. Zato nek se zabilježi dok se nije u cijelosti nepovratno zaboravilo. Ovo nije znanstveni pokušaj, nego amaterski zapis jednog rođenog bukovčanina iz ljubavi prema rodnome kraju. Onako kako se sjetih i kako nepouzdano mi pamćenje reče, ja zapisah. Stoga mi ne sudite tamo gdje pogriješih. Ja sam zahvalan za svaku kritiku, ispravku, nadopunu i pomoć. šaljite svoje komentare na moju elektronsku adresu naznačenu na početku moje genealoške stranice, pa ću greške korigirati, a propušteno naknadno dodati.

U ovoj verziji liste nisam izbjegavao veoma česte i u Bosni i Hercegovini dobro poznate turcizme, germanizme ili druge riječi stranog podrijetla. Većina poslanih priloga sadržavala je dosta riječi takve prirode. Navodim ih ovdje radi upotpunjavanja slike o našeg lokalnom govoru i utjecaja na njega.

Neke riječi su na granici dobrog ukusa, ali ja ih ovdje samo bilježim, bez ikakvog suda o njima. Ne možemo izbjeći činjenicu da su ipak bile u uporabi.

Svima se iskreno zahvaljujem na riječima podrške i poslanim pismenim prilozima. Dolje navedene rječi su prikupljene od sljedećih osoba: Viktor Orlovac, Malmö švedska, Edita Topić, Vancouver Kanada, Marko Matić, Shreveport Louisiana USA, Tomislav Džida, Zenica Bosna i Hercegovina te mene osobno.

Rječi a-k:

anjcug:

odijelo (germanizam, der Anzug)

akurčina:

drzak neotesan čovijek

ama:

uzrečica i prilog, pa, ma, "Ama nemoj to raditi" (turcizam)

ambar:

hambar, spremište za žito.

antraga:

svakojako smeće i beskorisne stvari. Takođe i za čovijeka, kada je beskoristan.

atljav:

hatljav, nemaran, nespretan. (vjerojatno turcizam).

atur; aturiti:

ljutnja, zamjeriti, uzimati nekomu za zlo.

avdika:

Višegodišnja biljka, lat. naziva: Sambucus ebulus. Odraste preko 1 m visine, ima izdužene listove, jako neugodna mirisa. Cvjetovi su bijele boje, a plodovi sitni crni. Postoji izraz: smrdi kao avdika.

babne:

babine. Vrijeme koje porodilja provede u postelji nakon poroda.

babca:

Klepac i babica

babca je vrsta malenog nakovnja dizajniranog za klepanje kose za travu, skupa sa vrstom čekića koji se zvao klepac (vidi pod klepac). Babica se zabijala u zemlju, a kako ne bi otišla preduboko ispod se stavljala daščica ili dva manja drveta paralelno položena.

baglama:

šarka.

badalj:

vrsta dlake u kosi koja iritira, a čupa se sa prstima ili pincetom.

bajlag:

umetak, uložak. Najčešće umetak izmedu zračnice i oštećene vanjske gume bicikla.

baksuz:

onaj koji nema sreće. (orijentalno)

baraba:

lopov, bekrija (biblijski izraz). Izraz i za nestašno dijete.

bara:

livada za ispašu stoke ili kosidbu trave uz potoke (plural: bare).

baresak:

manje od bare.

bašča:

bašta, vrt. (Gruntovni naziv posjeda zemlje moga dida Tome Orlovac jest upravo "Bašča").

baterja:

ručna svjetiljka koja koristi naponske baterijske elemente za pogon. (vidi: gorivo).

baturca:

baturica, igla sa glavom. Služi za privremeno pričvršćivanje kod šivanja.

bauk:

pauk

belaj:

vrag, problem.

beška:

bešika, kolijevka

bezbeli:

bez brige, zapravo(?) (turcizam).

bisage:

Platnene bisage

osim što su dio konjske opreme, ovdje se radi o detalju napravljenom od platna sa dva velika džepa u koja se stavljalo žito za ručnu sjetvu. Napunjene vješale bi se preko ramena. Jedan Džep je bio na prsima a drugi na leđima. Kada bi se prednji ispraznio tijekom sijanja, samo bi se prebacio onaj s leđa naprijed i nastavilo sa sijanjem dok bisage ne bi bile potpuno prazne.

bombica:

kuglica, dio nakita za jelku..

brale:

e moj brale - e moj brate (čovječe, prijatelju).

bredavca:

bradavica, bubuljica

bolan:

poštapalica, mislim bez ikakvog praktičnog značenja. Nemoj bolan = nemoj!

bradva:

Plankač

ili plankač je široka zakošena sjekira za tesanje građe, greda, dasaka... Vidi plankač!

brez kraja i konca:

nezaustavljivo ili nepovezano govoriti.

brezobrazan:

bezobrazan (nepravilan izgovor)

brezoplet:

brzoplet

brklja:

Drvena trklja

vidi trklja

brnača:

Brnača

drljača, poljoprivredni alat sa klinovima za usitnjavanje oranice prije sjetve.

brod:

podesno mjesto bez mosta na kojem su ljudi, stoka ili kola prelazili rijeku ili potok. Bukovački Brod, Bajinski Brod. (vidi ćuprija)

bruka:

sramota, stid

brus:

oštrač ručne kose za kosidbu trave. Izradivao se od specijalnog tvrdog kamena, koji je agresivno brusio oštricu kose. Držan je u vodi u posudi zvanoj vodjer(vidi vod'jer)

bubašvaba:

vrsta spljoštenog insekta sa pipcima iz obitelji Blattidae.

bubalne:

naziv za mućalne u susjednom selu Cerici. Radi se o ukusnoj tekućini, nusproizvodu kod proizvodnje maslaca u stapu.

budak:

Budak

uska teška motka za iskopavanje.

budalećina:

budaletina, augmentativ od budala.

bure:

Drveno bure

drvena posuda sa zakrivljenim dugama za držanje rakije (turcizam). Drvena bačva.

"c!":

Ne! Zvuk negodovanja. Zvučni glas koji se dobije odvajanjem vrha jezika od nepca. Usljed prethodno stvorenog potpritiska, u trenutku odvajanja, nastane ovaj karakteristični zvuk. Isti se ne može točno iskazati našim alfabetom. Primjer zvučnog glasa 'c' ovdje.

cager:

kazaljka sata, cager na cageru: kada se velika i mala kazaljka sata poklope (germanizam, der Zeiger).

cange:

kliješta (germanizam, od: die Zange)

cica:

mačka. Izreka: "Doće cica na kolica" - "Tko čeka taj dočeka".

cicvara:

(?) uprženo brašno na ulju ili masti koje se davalo maloj djeci za hranu.

crkotina:

leš, strvina uginule životinje koji zaudara.

crna zemlja:

vađena ručno iz trule sredine debla drveta. Stavljala se u saksije radi sadnje cvijeća.

crvena zemlja:

vrsta crvene gline kojom su se kad je razmućena u vodi mogli bojiti zidovi ili drveni dijelovi građe kuće. Toponim Crvena Zemlja, je groblje u selu Cerici (Latitude: 44°54'18.10"N; Longitude: 17° 9'8.56"O). U otpinu vode i crvene zemlje se također namakao konopac, onda zatezao uzduž drvenog balvana radi ocrtavanja linije prije tesanja u građu. Zategnuta špaga bi se podignula na sredini i onda iznenada pustila. Prilikom udarca o površinu drveta dobila bi se lijepa ravna crvena linija.

cucunati:

ljuljuškati u krilu, npr. dijete

cukar:

šećer. (germanizam der Zucker)

cvikati:

bojati se

čabar:

sastavni dio kotla za pečenje rakije. Čabar se puni hladnom vodom. Kroz njega prolazi spiralna bakarna cijev gdje se alkoholne pare hlade i pretvaraju u alkoholnu tekućinu - rakiju.

čanak:

drvena posuda iz koje se nekada jelo. Kasnije naziv korišten za posudu iz koje su jeli psi ili mačke.

čarka:

mistična radnja, gatanje.

čaura:

čahura

čavrndija:

krug. Vrtiti se u čavrndiju: okretati se u krug.

čeljad:

članovi obitelji ili kućanstva, ukućani

čivija:

čivija je kajla, najčešće načinjena od klinasto otesanog drveta, a služila je za uglavljivanje različitih drvenih detalja. Glagol: učivijati.

čopiti:

ščepati, zgrabiti.

čot:

zaravan, čistina

čot:

čokot vinove loze, čot loze.

čuka:

muški spolni organ (izgovara se sa kratkim "u")

čuje se:

osjeti se čulom mirisa u smislu smrdi, zaudara

čvarkuća:

čuvarkuća, vrsta kaktusa koja je rasla na krovu kuće. Mogao je rasti na golom crijepu i preživljavati sva godišnja doba. Koristio se za liječenje bolova u uhu presanjem soka lista istog.

ćiba:

čiba

ćibuk:

vrsta lule; ćibučenje: pušenje.

ćurak:

uzrečica; vrag. "Koji ti je ćurak (vrag)"? - "što je s tobom"?

ćup:

Glineni ćup

glinene posuda, uglavnom za vodu. Djeca bi donosila težacima na polju vode u njoj iz koje su oni pili i gasili žeđ.

ćuprija:

dolazi od turske riječi köprü što znači most. Izreka: "što na mostu dobije na ćupriji izgubi". Bukovačka ćuprija. Vidi brod!

ćutak:

oblutak, odrezani komad drveta duljine oko jedne potake

daga:

krava, izraz od milja za kravu

deder:

zapovjedni način (imperativ) iza kojega slijedi glagol, npr.: deder čitaj!

derne:

slavlje, fešta. (orijentalno)

deverati:

kuburiti, boriti se sa životnim poteškoćama. (orijentalizam)

direk:

stub u ogradi ili građevini

divaniti:

govoriti, razgovarati, pričati (orijentalizam)

dokučiti:

dohvatiti, dodati

dosele:

do sada (vidi odsele)

drek:

izmet, izmetina

družbenjak:

daždevnjak (fotografja sa: http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr)

duga:

drveni vertikalni dio kace (kratki vokali)

đe:

gdje

đe ćeš:

kamo ćeš?

đuđa:

vrsta sitnih kokoši

escajg:

pribor za jelo (vjerovatno germanizam?)

farcak, farcag:

[fojercojg], upaljač, plinski ili benzinski za pripaljivanje cigareta ili vatre (germanizam: das Feuerzeug)

fasovati:

zadobiti, biti premlaćen. (vjerovatno germanizam od fassen)

fasunga:

količina namirnica prema sljedovanju ili tjednoj (mjesečnoj) nabavi. (germanizam)

fata:

(kratki samoglasnici) vata, pamuk

fijaker:

štednjak na drva ili šporet. Ovaj starinski model je napravljen uglavnom od željeznog lima, a plata sa kolima su napravljene od lijevanog gusa. Ime je dobio po svome karakterističnom izgledu koji podsjeća na fijaker.

fino:

lijepo

firanjga:

zavjesa

fosna:

daska od oko 2 cola (5 cm) debljine (col=Zoll=inch)

frtalj:

četvrtina (germanizam: ein Viertel)

frtutma:

žurba (vjerovatno orijentalno)

galon:

pletena staklena posuda za rakiju. Ovaj na slici je od 3,7 l. Gallon: imperial ~ 4,5 l; UK gallon ~ 3,7 l.

gaz:

petrolej za osvjetljivanje, gaz za lampu.

gega:

ljulja, ljuljačka

god:

god u selu - misa pri svetkovini, obično zavjetnoj za to selo

gožđa:

gvožđa, željezna naprava, koja se napinje, a služi za hvatanje životinja

gorivo:

naponski element ili elementi spojeni u naponsku bateriju. Koriste se za pogon npr. ručnih svjetiljki, tranzistorskih prijemnika. (vidi: baterj'a)

grablje:

Drvene grablje

drvene grablje su poljoprivredno oruđe za skupljanje ostataka: trave, otave ili slame. Ove ovdje su izgledom identične onima koje smo imali u mome djetinjstvu.

grabljice:

Metalne grablje

Metalne grablje sa drvenom drškom. Puno su čvršće od drvenih. Sa njima se, između ostalog, rahlila zemlja u bašti i pravile gredice za sadnju luka.

grad:

Grad za rakiju

sprava za mjerenje jačine alkohola. Areometar ili alkoholmetar je uređ za mjerenje gustoće tekućina. Grad je mjerio jakost alkohola. 16 gradi = 40% alkohola (16*2,5=40).

greblo:

Greblo za lan

alatka slična grebenima. Ova se ne drži u ruci kao grebena, nego se položi na zenlju i pričvrsti jednim klinom kroz rupu u daski. Služila je za čišćenje lana od sjemenki.

griota:

grijeh. Griota je raditi nedjeljom

grlca:

grlica, divlji golub

gužva:

od pruća opleteni kolut koji je služio za zatvaranje drvenih vratnjica. Često je pravljena upletanjem tankih grana divlje loze.

hepek:

ručica za upravljanje; ostatak nečeg odlomljenog

heravo:

nakrivljeno, koso

hod'der, dođ'der:

hodider, dođider, imperativ od hodi, dodi

ibrik:

Ibrik EMO Celje

emajlirana posuda sa poklopcem za kuhanje kave. Obično je veća od džezve. Poklopac donekle doprinosi čuvanju topline. Veći modeli su mogli skuhati više od jedne litre kave. EMO Celje je bio model koji mi je bio uzorak kod modeliranja ovoga moga primjerka napravljenog samo po osobnom sjećanju.

ifarkt:

infarkt (krivi izgovor), moždani ili srčani udar

ilakati:

nerazumljivo pjevati ili govoriti (dolazi od ilahija).

ina:

strina od milja

išćul:

predosjećaj (u kapanju) koji navodno imamo znajući pod kojim priglavkom se krije skriveni predmet. Vidi opis ove društvene igre ovdje.

izburgijati:

provrtiti, rješiti problem

izkefati:

istući, isprašiti. Dvosmisleno: istjerati; isprašiti prašinu. Vidi kefa

jok:

negacija; ne, nikako (yok=turcizam)

jopet:

opet, ponovo

jugovna:

jugo, južina, južni vjetar uz nizak tlak.

kaljače:

vrsta gumenih opanaka bez kopčanja

kanat:

niz taraba prikovanih uz pomoć čavala na dvije poprečne prečke zvane živoke, pa tako čine jednu cjelinu, koju je moguće postaviti ili premjestiti kao takvu.

kandžija:

korbač za tjeranje stoke u zaprezi

kantar:

Kantar dida Tome

vaga za vaganje npr. žita. Mogla je imati podjelu u okama ili kilogramima. opis i izgled kantara ovdje.

kap:

izlijev krvi u mozak, moždani udar

kapanje:

(obadva kratka "a") večernja društvena igra koja se uglavnom igrala za stolom uz pomoć priglavaka ili vunenih rukavica. čarapa, pod koje se sakrivao jedan novčić ili prsten. Vidi opis ove društvene igre ovdje.

kapric:

inat, tvrdoglavlje, prkos (talijanski)

karabit:

kalcij karbid (CaCO2), koristio se za osvjetljenje, u karbidnoj lampi zvanoj karabitnjača. Kontroliranim dodavanjem vode na grumen kalcijevog karbida oslobađao se acetilen, plin karakteristična mirisa, a izgarao je jakom bijelom svjetlosti.

karabitnjača:

Karabitnjača klasična

Karabitna lampa je svjetiljka za osvjetljavanje koja gori na plin acetilen (acetylene: C2H2 ili ethyne) koji proizvodi kalcij-karbid i voda. Ovdje se radi o nepravilnom izgovoru, a pravilno je karbidna lampa.

kec:

jedinica, negativna ocjena

kecelja:

oblači se preko uobičajene odjeće prigodom rada kao zaštita od prljanja (mađarski)

kefa:

četka. Vidi iskefati

klada:

drvena klada, kraći komad trupca drveta, bilo da je položen u ležeći ili uspravni položaj i služio je uglavnom za cijepanje drva. Klada je birana od debla koje je kvrgavo ili nepodesno za rezanje u ćutke zato što bi bilo teško cijepati iste u potake.

klamfa:

Klamfa

ili spona. Metalni građevinski element koji je služio za spajanje drvenih greda ili sl. Postojao je niz različitih modela koji su bili prilagođeni konkretnim potrebama.

klepac:

Klepac i babica

klepac je vrsta čekića za raskivanje oštrice kose za travu. Klepcom se udaralo po oštrici kose položenoj preko babce (vidi pod babca) kako bi se oštrica kovanjem raskovala i stanjila, pa time omogućilo oštrenje kose brusom do sljedećeg klepanja.

klin:

je uvećana pojačana inačica čavla koji se pravio kovanjem željeznog komada. Služio je u gradnji riglovanih kuća kod spajanje drvenih greda i ostalih drvenih elemenata. Služio je i kao vješalica za teške alate ili npr. konjsku opremu.

ključ:

ne radi se o bilo kakvom ključu, nego baš o jednom specifičnom, ključu za sijeno i slamu. To je željezna kuka za izvlačenje sijena ili slame iz stoga. Vrh je oštar, a rukohvat je u obliku karike koju je mogla ruka obuhvatiti za snažno povlačenje sadržaja iz sadjevenog materijala u stog.

klofati:

udarati; u svezi mućenja jaja za kolače (germanizam: klopfen)

klofer:

vrsta udarače od pletenog pruća, a za istresanje sagova i ponjava (germanizam)

kolara:

spremište za zaprežna kola i opremu konja ili volova

kom:

završeno vrenje skupljenog voća u kacama, spremno za destilaciju alkohola, tj. pečenje rakije.

komadara:

rakija od kukuruza ili nekog "otpada"

kopile:

vanbračno, nezakonito rođeno dijete (orijentalno)

kopreno:

Kopreno

je vrsta sita za prosijavanje. Kopreno ima dosta grublju strukturu mreže za prosijavanje.

kotarisati:

rješiti se nekoga, otresti

koto:

Kotao za pečenje rakije

kotao ili kazan za pečenje rakije.

kovrtanj:

tjesteni slatki kolač u obliku prstena. U sredinu se stavljala kocka šećera, ili se otvor ostavljao dovoljno veliki kako bi dijete moglo provući ruku i nositi taj kolač oko ruke, te istovremeno ga jesti. To je bilo specifično, pa stoga djeci posebno zanimljivo.

krava:

žensko tele. Izraz od milja za malu kravu. Dugi prvi samoglasnik

kredenac:

Vrsta stare kuhinjske vitrine za držanje posuđa i pribora za jelo

krpenjača:

od krpa napravljena lopta ili lutka za igranje

krvavca:

krvavica, kobasica od svinjskog mesa i svinjske krvi

kufer:

Putni kofer

kofer, kovčeg za putovanje (germanizam der Koffer)

kuferta:

koverta, omotnica za pismo (francuski)

kulaba:

loše beskorisno ili bolesno pseto; beskoristan čovijek

kunjati:

drijemati

kusast:

pas bez, ili sa kratkim repom

kvačak:

rukohvat kosišća kose za travu

Rječi l-ž:

lala:

tulipan

laprdati:

pričati bez veze i nepovezano

laufati, prolaufati:

trčati, juriti; protrčati, projuriti (germanizam: laufen)

ledina:

neobradeni dio zemljišta prekriven travom

leptirca:

elisa, propeler

lile:

ivanjske vatre koje se pale uvečer sv. Ivana Krstitelja 24. lipnja uz dječje povike: "Pali lile uvečer svetog Ive"!

ljelja:

lješnjak, plod drveta lijeske.

ljulja:

ljuljaška, (vidi gega).

lonac:

ovalna posuda od pečene gline (terakote) sa glazurom iznutra i najčešće s jednim rukohvatom (ručkom) izvana. Služila za kiselenje mlijeka na hladnom mjestu

lug:

pepeo, ostatak gorenja

luke:

sinonim za bare ili travnatu površinu pored rijeke ili potoka namijenjenu za košenje trave (blažanove luke)

lukšija:

bazična tekućina koja se dobije prokuhavanjem pepela, a koristila se za pranje i čišćenje (rublja, kose...)

ljuljnut:

udariti, gurnuti

maca:

cvijet drveta ive

maksuz:

baš zbog toga

malina:

kod nas naziv za kupinu, koja je bobičasti tamni plod trnovitog grma iz obitelji ruža (Rubus Fructiosus)

marica:

(dugo 'i') divlji cvijet, bijela rada, lat. Bellis perennis.

maša, mašce:

mašice, željezni pribor za hvatanje žeravice, poticanje ili uređivanje vatre

meljac:

(kratki samoglasnici) Dio ručnog mlina za kavu, kojim se isti pokretao u mljevenju kave. Obično je bio sklopiv i nakon uporabe se stavljao ispod poklopca u prostor mlina gdje se sipala kava u zrnu za mljevenje. Zbog ovog pametnog načina pohranjivanja, uvijek je bio dostupan te se nikada nebi zagubio.

minde:

maza, svačiji ljubimac

mješna:

mješina, mokraćni mjehur od svinje, koji se nakon klanja svinje mogao napuhati i koristi djeci za igranje. Kako je bio samo jedan u jedne životinje, bila je privilegija koje dijete će ga dobiti

mrmak:

vrsta crnog insekta koji živi u močvarnom blatu.

mrsko:

nemilo, nedrago, odbojno

mušnjak:

Drveni sanduk u mlinu. Sastavni dio žrvnja u koji pada samljeveno brašno

muštuluk:

radosna vijest, dobara vijest

mutenje putra:

mlaćenje kiselog vrhnja u stapu (vidi stap)

nadkuvjesjo:

nadvio se

nadraufati:

istući, prebiti

na dvoru:

vani, izvan

naizvrat:

naopako. Dijete obično obuče košulju naizvrat

nalete jedan:

napasti jedna, dosado jedna

nama:

odmah

nana:

mama, svekrva (obadva kratka "a")

napenaliti se:

stati ispred nekog

napoj:

spjerine i ostaci hrane, ali bez mesa, koji se daju stoci. (vidi spjer'ne)

napucati se:

najesti se dobro, najesti se sit

naštukati:

produžiti, nastaviti

natkaz:

noćni ormarić pored kreveta (vjerovatno germanizam)

natroskati se:

napiti se, naliti se

naviljak:

količina sijena ili slame koja se može zahvatiti jednim vilama, bilo drvenim ili metalnim

navro, navrzo:

tvrdoglavo navalio

neblaka ti:

uzrečica, a i kletva. Pokušaj izbjegavanja izravne psovke

nezaprt:

izreka: govori kao nezaprt mlin - govori i lupa kao nezaustavljeni mlin; nezaključan

nožvice:

škare, škarice

obad:

vrsta muhe snažnog ugriza koja tjera stoku u paniku.

obadati:

zaobadati, panični neobuzdani bijeg stoke usljed ugriza obada.

obaška:

ma baš? zacijelo

obataliti:

pokvariti, onesposobiti

obladati:

nasrtati, navaliti

obrecnuti se:

trgnuti se, iznenaditi se

obrlatiti:

nagovoriti, preokrenuti

obrvca:

obrvica, međa, granica. Između različitih parcela zemlje, voćnjaka, oranice ili sl.

odkučt:

odmaknuti (vidi prikuč't')

odsele:

od sada (vidi dosele)

oka:

orjentalna mjera za težinu. 1 oka=1,283 kg (vidi kantar dida Tome).

okno:

dio pregrade ambara (hambara) za sortiranje i spremanje žita

oputa:

u kapanju, zadnji priglavak pod kojim se krije skriveni predmet. Vidi opis ove društvene igre ovdje.

ora:

(hora) vrijeme, podesno, pogodno vrijeme

ostruga:

trnje, bodljikavo raslinje

ošap:

narezano osušeno voće, koje se moglo jesti kao takvo ili koristiti za kuhanje kompota. Ugodna okrepa naročito zimi.

oškor:

vrsta neobično velike i izuzetno rijetke žuto-zelene gusjenice. Mogla je naratsti i do veličine manjeg krastavca

paok:

žbica kotača. Drvena prečka koja vezuje osovinu kotača s naplatcima

parožak:

je dio drvenih ili metalnih vila. Vile se sastoje od više parožaka: drvene od tri, a metalne najčešće od 4.

patrljak:

ostatak osječene ili slomljene grane ili ljudskih ekstremiteta

peca:

mala praćka, uglavnom savijena od debele žice u obliku slova Y. Koristili smo gumene niti iz gume za gaće. Punjena je sitnim komadima sječene bakarne žice prethodno savijenim u obliku slova U. Kako je bila izrađena od žice i manjih dimenzija, lakše ju je bilo sakriti. Pogodak ovim žičanim punjenjima bi doista žestoko pecnuo, pa odatle izraz "peca".

peripetija:

zavrzlama

peruška:

Vrh osušenog kokošijeg krila sa perjem. Koristila se prvenstveno za čišćenje šporeta ili peći na drva. Bila je prikladna alatka za zgrtanje pepela i lako se mogla zavući u skrivene kutke ložišta kod odstranjivanja pepeola i čađi. Bila je omiljena i kod stolara za čišćenje radnog stola od piljevine i opiljaka drveta.

pilo:

glib, blato; takode u smislu nakupljenog onečišćenja u vrelu vode

pirga:

kokoš crveno-smeđe boje.

pišća:

pištaljka. Izradivana u rano proljeće od grane mlade vrbe, a uz pomoć džepnog nožića. Vidi zvižđa!

pizma:

ljutnja, zamjerka

plankač:

Plankač

ili bradva je široka zakošena sjekira za tesanje građe, greda, dasaka... Vidi bradva!

pletivo:

vunena ili umjetna nit podesna za pletenje npr. priglavaka

plot:

Kanat ograde

ograda od taraba ili popletenih kolaca

ploska:

Ploska za rakiju

pljosnata okrugla boca. Jednu takvu djever nosi u svatovima.

podbuno:

podbuo, stanje onoga koji je otekao

podašiljt, podaštrljt, poštrljt:

zašiljiti, podoštriti, npr. olovku, kolac itd

poguzija, poguzlija:

besposličar, ne voli raditi, ali voli jesti

ponaumce:

bez da razumije o čemu se radi; naslijepo, napamet

popara:

hrana od osušenog kruha kuhanog u vodi sa masnoćom (jedna vrsta juhe)

poren!:

imperativ od potjerati

poškropiti:

svetom vodom posvetiti, svetom vodom poprskati

potec!:

povik nekome da potrči

povilent:

povileniti, poplašiti

prangija:

naprava za pucanje, proizvodi samo prasak. (orijentalno)

pratljača:

Pratljača

drvena udaraljka sa rukohvatom, za udaranje rublja prigodom ručnog pranja

prčija:

ćaćevina, očevina, nasljedstvo, ostavština

prekoviše:

previše

prekrižt kapak:

napraviti znak križa kapkom oka u koje je upao trun. Najčešće pomaže, ako ne onda se ponovi još jednom

prikučt:

primaknuti (vidi odkuč't')

priorca:

priorica. U svezi oranja (točnog značenja se ne sjećam)

pripeka, prepečenca:

rakija dva puta pečena radi dobivanja veoma jakog destilata

pripet:

pripeti npr. kravu. Uz pomoć užeta ili lanca te drvenog ili metalnog klina, izvesti kravu na ispašu i ograničiti joj kretanje

prdavci:

gljiva puhara (Bovista nigrescens) ili bablji sir. Vrsta bijelih sitnih gljiva koja rastu na pašnjacima, a kada sazriju iz njih izlazi tamno smeđi prah ako se na njih nogom nagazi

prelo:

večernje druženje uz prikladne društvene igre u dugim zimskim noćima. Najčešće se igralo u parovima muško-žensko. (dugo "e"; vidi sjelo)

presamititi se:

savijati se od bola

prilog "na" i "u":

npr. na Zalužane, na Ramiće; u grad, u Banjaluku, u Jajce...

prokatur:

prokaratur. član misijskog vijeća; onaj koji pomaže pri misnom slavlju

promaja:

propuh

prosjecalo se:

kuhano mlijeko se ukiselilo, tj. pokvarilo

proštac:

ili kolac. Zašiljeni kolac nastao cijepanjem i tesanjem od drveta. Zabadao se u zemlju udaranjem, a prošće se onda povezivalo sirovim prućem koje se naizmjenično isprepletalo između njih u gornjem dijelu ograde.

prpa:

strah

prsten:

proslava kod ispraćanja mlade prigodom udaje

pucalo:

drveni luk sa konopcem, koristio se za rastresanje: vune, kudelje i sl.

raga:

mršav, neugledan, bezvrijedan npr. konj (kratki vokali)

ranjka:

posuda za hranu, šerpa

rašetka:

nepravilan izgovor, pravilno rešetka

rašeto:

rešeto, za prosijavanje brašna, a grublje od sita

razljevuša:

vrsta pite sa razlivenim tijestom i jajima, te najčešće dodacima voća, npr. trešanja

reć:

kazati (izgovara se sa karakteristično dugim "e"). Ja ću te reć mami

rerna:

dio štednjaka za pečenje, npr. kruha

rešt:

zatvor. Ovdje u smislu kraćeg ostanka u školi za kaznu, kako se ne bi išlo doma sa drugom djecom

riglovana:

riglovana kuća, napravljena konstrukcija od drvenih greda, a između zidano opekom.

ripćati:

riptati, jako kašljati. životinja ripće

Rjeka:

cerički (selo Cerici) naziv za rječicu Bukovicu (izgovara se s dugim vokalima)

roša:

rupa u zemlji kod igranja klikerima (staklenim perlama)

ručati:

ridati, veoma jako plakati, jaukati

ruda:

izdužena štanga zaprežnih kola koja služi za upravljanje smjera

rukaljka:

vrsta trube izradivana od kore vrbe, a mogla je proizvesti dosta intenzivan ton (izgovara se sa dugim "u")

rusvaj:

nered

sadžak:

metalni podmetač za platu štednjaka na drva, a funkcija mu je odvojiti posudu koja se stavi na njega od vrele plate.

sakaza:

pogodna mala bundeva (mesirača) za pravljenje pite

sač:

peka ili metalna tepsija sa poklopcem za pečenje hrane na žaru.

salaukovna:

loše vrijeme ili nevrijeme. Kaže se: "Prava salaukovna" kod npr. sniježnog nevremen.

sine:

obraćanje djetetu ženskog roda, npr. Edita sine...

sjelo, sjedenje:

večernje druženje uz priču, šalu i praktične kućne ručne radove

sklepati:

napraviti provizorno na brzinu

skupljati zjake:

besposličariti, ništa ne raditi

spjerne:

spjerine, voda nakon pranja posuda. Kako se ranije nije deterdžent upotrebljavao, mogla se ista davati svinjama. (vidi napoj)

stan:

tkalački stroj, razboj, za tkanje tkanina ili ponjava

stap:

Stap za putar

drvena veoma izdužena kačica snabdjevena sa šupljikavim "klipom", a služila je za tučenje kiselog vrhnja u svrhu ekstrahiranja putra (maslaca)

steranje:

vješanje opranog rublja na sušenje. Zapovjedni oblik: Prostri veš!

stroža:

ležaj punjen slamom. Vrećasta gruba tkanina, veličine ležaja koja se punila slamom

strunjca:

platnena vrećica napunjena sa zobi koja se prebacivala i vješala o glavu konja, a iz koje bi životinja rado jela

sučim:

s čim

svraćanje:

dolazak u goste nakon npr. blagdanske proslave (nakon goda u selu)

š-:

prijedlog (šnjim, šnjom)

škaf:

Drveni škaf

vrsta kačice. Detaljan opis ovdje.

šljem:

vrsta domišljate alatke koja je pravljena od metalne kacige njemačke vojske iz II sv. rata. Kacigi se dodavala držalica (npr. drveni rukohvat od lopate), a služila je za vađenje koma iz drvene kace kod pečenja rakije. Šljem sa drškom bi činio jednu ogromnu kutljaču.

špica:

drvena čivija koja drži teljig u jarmu za uprezanje volova.

šparet:

šporet, štednjak na drva ili el. struju

šprulja:

dugačka drvena motka za trešenje npr. šljiva sa drveta šljive. Motka je najčešće od usječene mladice drveta lijeske.

šrot:

krupno mljeveno kukuruzno brašno obogaćeno dodatcima za hranjenje pilića

šumnjaci:

ljudi ili vojne formacije nepoznatog sastava na kraju i poslije drugog sv. rata. Ovim izrazom se pokušalo plašiti djecu kada su bila neposlušna

špajz:

spremiste za hranu (germanizam die Speise)

šteka:

rukohvat za otvaranje vrata (vjervatno germ.)

taman:

baš, točno, odgovarajući (orijentalno)

taraba:

vertikalni dio drvene ograde; neznalica, nesposobnjaković, glupan

teošnjak:

ograđeni prostor u staji za tele, kako bi se odvojilo od krave, radi kontroliranog dojenja.

tikva:

Tikva za vodu

jednogodišnja vrsta iz porodice istoimenih biljaka. Vidi cuk u listi dr. Ante Orlovac! Takoder i izraz za glavu u prenesenom smislu, npr. boli me tikva (glava). Ovdje model tikve koji sam radio u 3D programu.

traženje ambara:

u kapanju, prvi potez traženja. Vidi opis ove društvene igre ovdje.

trijebt:

trijebiti, čistiti od nečega, npr. trijebiti: grah, uši u kosi...

triješće:

trijeske - sitni ostaci drveta nakon cijepanja

trklja:

Drvena trklja

osušeno drvo sa dijelovima grana ili formacija u obliku trostrane piramide sa prečkama, a služila je za sušenje sjena i odvajanje istog od površine zemlje

tući žabu:

obaviti spolni akt (barlovački novokomponirani izraz koji sam čuo prvi puta 80-ih godina prošloga stoljeća)

udiš!:

poticaj stoci koji se izgovarao prigodom napajanja (udiš daga)

uja:

huja, ljutnja

ujak:

bosanski naziv za franjevca, fratra. Nastao u turskim vremenima u svrhu prikrivanja svećenika. Djeci se govorilo da je došao ujak (mamin brat). Time se varalo djecu, a onda i turke ako bi pokušali od djece doznati identitet posjetitelja

varćak:

Varćak

izrađivao se od laganog izdubljena drveta ili drvenog furnira. Poveća drvena posuda sa prikovanim dnom i napravljenim prikladnim drvenim poklopcem. Koristio se za držanje manje količine žita ili sjemenki, npr. graha.

vašar:

sajam (mađarski)

vlajna:

vlajina, vlahinja, praoslavka

voda:

ovuda, ovim putem

vodjer:

Stari vodjer

vodijer, drvena ili metalna (a kasnije i plastična) posuda za vodu u kojoj se pohranjivao brus i mazalica prigodom košenja ručnom kosom. Mogla se zadjenuti za pas i zabosti u zemlju. Služila za držanje brusa (oštrača) u vodi, a za oštrenje kose pri ručnoj kosidbi trave. (vidi brus)

voz:

tovar sijena na zaprežnim kolima

vratnjice:

malena kapija od drveta za prolaz u plotu ili tarabama

vrovac:

vrhovac, pogrdni naziv za Srbe i pastire sa okolnih planina

vrovna:

vrhovina, obitavalište vr'ovaca

vrsta:

kamena strana, strmina u šumi (šalića Vrsta)

vršalca:

Vršalica za žito.

vršalica, stroj za vršenje žita

vrtoguz:

nemirno živahno dijete ili drugo živo biće

zabibert:

uraditi nekome nešto na podmukao način

zaja:

kod igre klikerima izgovara se jasno kako bi se rezerviralo zadnje bacanje kod početka nove igre.

zakerati:

zanovjetati, ometati, smetati

zaprtanj:

tanje drvo za pritezanje natovarenih zaprežnih kola ili traktroske prikolice uz pomoć lanca i zaprtnja

zatroskati se:

zaljubiti se

zazubce:

izraz "rastu mu zazubice" - toliko je gladan da mu rastu zazubice kada vidi hranu, šmagati se. (vidi listu dr. Ante Orlovac pod šmagati)

zelje:

sitni tamno-zeleni, kratki i masni listovi koji se beru u proljeće po bukovačkim barama i kuhaju skupa sa koprivama. U novije vrijeme, zelje je sve više istisnuo špinat.

zveka:

sunce (zveka upekla: sunce upeklo)

zvižđa:

Pištaljka ili zvižđa

pištaljka. Od glagola zvižđati. Pravljena od vrbove grane u proljeće.

žera:

žar, žerav'ca, žeravica

žnjuke:

noge

Karakteristični oblici i izgovor nekih osobnih imena:

Ato, Ata:

Anto od milja

Cele:

Cecilija

Cica:

Cecilija od milja

Cvita:

skraćeni oblik ženskog imena Cvijeta

Ilko, Ile:

Ilija

Ilkan:

Ilija

Iva:

oblik muškog imena Ivo (izgovara se sa kratkim "i")

Ivcan:

Ivica, Ivan

Joskan:

Josip, Joso

Josa:

Joso (kratki vokali)

Jura:

Juro (kratki vokali)

Fina:

skraćeni oblik ženskog imena Jozefina ili Serafina (dugo "i").

Finka:

skraćeni oblik ženskog imena Jozefina ili Serafina (dugo "i").

Franja:

Franjo (oba kratka "a")

Markica:

deminutiv od Marko

Pejo:

Petar, Pero

Pera:

Pero, Petar (kratki samoglasnici)

Ruža:

Ruža, sa karakterističnim kratkim vokalima

Stio:

Stjepan, Stipo (dugo "i")

Stipa:

Stipo (kratki samoglasnici)

Tunjo:

Anto

  1. Imena kao npr.: Ato ili Ata, Tunjo, Cvita, Markica..., su se najčešće upotrebljavala kao nadimci ili imena od milja. Vjerovatno ima i izuzetaka, zbog ustaljenosti tih imena, da se novorođenom djetetu da baš jedno takvo ime. Ipak, osobe se najčešće nisu tako stvarno zvale, nego su se, zahvaljujući tim svojim karakterističnim "govornim" imenima mogle lako prepoznadi i identificirati. Korištenjem njihova pravog imena je obično unosilo pomutnju i poteškoće u prepoznavanju, tj. identificiranju stvarne osobe.

  2. Imena kao npr.: Jura i Ruža nisu ni po čemu karakteristična, jer su to uobičajena imena u hrvatskom narodu. Specifičnost jeste to što su se izgovarala (ne uvijek) na jedan poseban način - sa kratkim vokalima. Dakle, postojala su dva oblika izgovora ovih imena: jedan sa kratkim samoglasnicima i drugi tradicionalni sa dugim "u".

  3. Imena kao Ato i Tunjo su najčešće upućivala da se radi o muškom imenu Anto. To pravilo je moglo imati i svoje izuzetke, naročito u slučaju ovog drugog imena.

  4. Zanimljiv je oblik muških imena: Josa, Jura, Franja, Pera, Stipa itd. Ovdje je zamijenjen samoglasnik "o" na kraju imena sa samoglasnikom "a".


NEKE IZREKE

  • K'o da radiš tuđom rukom.
  • Ić' tabanović fijakerom.
  • Bolje se ciganski vozit', nego gospodski hodit'.
  • Ne laje kuca radi sela, nego radi sebe.
  • Kese nisu sestre.
  • Što je babi milo to joj se i snilo.
  • Dobar i budala dva rođena brata.
  • Kud svi turci, tud i mali Mujo.
  • Neće grom u koprive.
  • Puče k'o grom iz vedra neba.
  • Nit' cura za udaju, nit' krava za prodaju.
  • Ima jezik k'o krave rep.
  • Mlad k'o rosa u podne.
  • Pošalj' budalu na vodu, pa sjed' i plač'.
  • Tup k'o ćuskija.
  • Trla baba lan da joj prođe dan.
  • Skupo ko svetog Petra kajgana.
  • Sam k'o gluvo pašče.
  • 'ajd Alija da je vojske više.
  • Skuplja pita neg' tepsija.
  • Nije đon obraz.
  • Izvana gladac, iznutra jadac.
  • Tiha voda brijege nosi.
  • Lupa k'o Maksim po diviziji. (Njemačka teška strojnica Maxim '08 iz I svj. rata).
  • Sit gladnom' ne vjeruje.
  • S neba pa u rebra.
  • Badnjak na kuću, Bog i Gospe u kuću. (Pozdrav na Badnji dan).
  • Okolo kera pa na mala vrata.
  • Nema ni kučeta ni mačeta.
  • Čestit Božić - čestita ti vjera i duša. (Čestitanje Božića i odgovor na čestitanje).
  • Ak' je sila kopat', nije sila mr'jet.
  • Treba još dosta pure pojest'.
  • Blei k'o tele u šarena vrata.
  • Hrče k'o top.
  • Spava k'o zaklan.
  • 'ko u vatru puše, žeravice mu u oči lete.
  • Živi k'o bubreg u loju.

Stranica sa etnografskim sadržajima.
Karakteristike govora.


[^vrh]