SADRŽAJ

Bukovica uz pomoć "Googl Earth"

Bukovica na katastarskim kartama Bosne i Hercegovine

Bukovica, granice sela

Bukovica na starim kartama

Soviet Military Maps

Historical Maps of Habsburg Empire

Orlovci u Bukovici

Dodatne informacije o Bukovici

Prikladne stranice

Bukovica, geografski ne baš malo selo, smješteno na obroncima Kozare sa lijeve strane Vrbasa i spušta se gotovo do auto ceste, koja vodi od Banja Luke prema Bosanskoj Gradiški.

Važno je napomenuti kako je Bukovica danas gotovo u potpunosti bez svojih žitelja, kao rezultat zaokruženog etničkog čišćenja završenog još kolovoza 1995. godine. Njeni stanovnici su danas rasuti diljem cijelog svijeta. Bukovica tako postoji topografski, ali ne i etnički kao cjelina.

Tu bijše jedan mali dom u kojem se rodih i provedoh djetinjstvo. Sasvim slučajno napravih ovu fotografiju negdje u drugoj polovini 70-ih godina prošlog stoljeća. Sjećam se da sam koristio pozajmljeni foto aparat marke SMENA-8. Igrom slučaja ova je fotografija preživjela sve do danas.

Bukovica uz pomoć "Googl Earth"

Veoma je lako točno locirati uz pomoć fantastičnog Google Earth. Ako instalirate ovaj besplatni program, možete pregledati: Banjaluku, Zalužane, Trn, Bukovicu... u visokoj razlučivosti koja se trenutno nudi. Ovdje je link Google Earth markera koji vas izravno vodi u centar sela Bukovice (potrebno je prvo instalirati program).

Bokovica na Google Maps

Koristite tipke za upravljane: "+" zumiranje unutra, "-" za zumiranje vani. Klikanjem na strelice, pomjerate okvir u smijeru strelice. Kliknite mišom na sliku ispod i povucite u željenom smijer radi pomjeranja...

Prema Google Earth, kordinate Bukovice su:

Sjeverno:

44° 52' 17" N

Istočno:

17° 12' 53" E

Nadmorska visina:

188m (u centru sela)

Uz pomoć fantastičnog i besplatnog programa Google Earth. Možete pregledati Bukovačke kuće kojih se još sjećamo u visokoj razlučivosti. Ovdje sam pripremio link Google Earth markera: 'nasekuce.kmz' za pohranjivanje na vaše računalo (potrebno je, dakako prvo instalirati Google Earth program).

[ ^vrh ]

Bukovica na katastarskim kartama Bosne i Hercegovine

Bukovica, katastarska karta sela. Ispis katastra općina Banja Luka, Laktaši.	Karta katastarskih općina Socijalističke Republike BiH iz 1981. godine.	Karta katastarskih općina RS, autor: Vladimir Varjačić

Bukovica, granice sela

Grafički prikaz "GIF" animacijom koja pokazuje kako sam odredio granice sela. Izvor informacije su katastarske karte općina Bosne i Hercegovine.

Karta veće razlučivosti nalazi se ovdje.

GRANICE SELA U RIJEČI I SLICI

Negdje treba početi. Počinjem na najjužnijoj točki) koja ima dodir na autocesti Banja Luka - Bosanska Gradška, ispod aerodroma. Idem ravnom linijom preko polja Stupčevica u smijeru sjeverozapada pod kutom od 45 stupnjeva do kote 152. Ovdje granice skreće prema sjeveru i ide u cik-cak liniji slijedeći trasu starog bukovačkog puta, pa nailazi na početak prokopa Kanala. Put nastavlja do prvog potočića koji se ulijeva s lijeve strane u Kanal i nastavlja prema zapadu uzduž toga potočića. Granica se ubrzo odvaja od ovog potočića prema sjeveru po izohipsi na karti označenoj sa 155 m. Granica zatim izlazi na prvo raskrižje puta u blizini kote 164. Na ovom raskrižju skreće uzduž puta na zapad do dodira i križanja sa barlovačkim putem, na koti 173.

Ovdje granica ide dijelom putem za bukovački Prnjavor zahvaćajući u Bukovicu kuće zapadno od tog puta. Ovdje je granica položena potokom koji teče između ovoga puta i puta za zaselak Lukende. Stižemo malo zapadno u blizini kote 254 (Orlovac) i onda ide prema sjeverozapadu slijedeći bukovački put za Ćorin most na rijeci Bukovici u Barlovcima. Na križanju kod kote 268 skreće desnim putem prema sjeveru i najkraćim putem dolje prema rijeci Bukovici.

Kod susreta sa rijekom Bukovicom, granica ide koju stotinu metara prema istoku slijedeći rijeku na trenutak i onda ponovo skreće na sjever kroz šumu Gajine do puta za Cerike i puta za kozarski dio Bukovice. Ovaj put ide desno, od kote 302 (kuća Tome Anušić koja je u Barlovcima), zaobilazeći Tomino brdo. Nastavljamo granicom i putem prema kućama Matoševića (put obilazi slovo "o" od teksta "Bukovica"). Idemo prvo sjeveroistočno, a onda sjeverozapadno putem koji prolazi desno, ispod kote 307, po imenu Mala Kozara. Na sljedećem raskrižju idemo desno prema koti 344, ostavljajući kuće Jajčevića u banjalučkoj općini. Put prolazi između slova "B" i "a" od riječi "Banjalučka Kozara". Kod susreta sa sljedećim putem skrećemo na raskrižju lijevo, pa na sljedećem raskrižju držimo se desnim putem, ostavljajući kotu 426 sa desne strane.

Sada dolazimo do trokutasto položenih puteva, pa skrenemo prvo lijevo i odmah desno prema sjeveru kod sljedećeg križanja. Opet križanje i držimo se putem prema lijevo slijedeći granicu. Put ide prema koti 402. Na raskrižju prije ove kote skrenemo na trenutak prema sjeveroistoku a onda nastavljamo prema istoku.
Dovde je iscrtana zapadna granica sela.

Ispod nas ili sa desne strane puta je izvor Ponor. Idemo dalje tako da nam Blaženov Sto sa desne strane ostaje u Bukovici. Put ide ovom visoravni koja se zvala Tomića Poljana (što nije naznačeno na karti). Na prvom desnom odvajanju sljdećeg puta nakon riječi "sto", granica skreće koritom potoka ispod izvora Popišanac. Granica nastavlja dalje nizvodno ovim potokom koji se zove Trnovački potok ili jednostavno Trnovača. Idemo tako do izvora Vrelo, tj. Šalića vrela jer se radi o sustavu više jakih izvora. Ovdje granica našeg sela ide ispod ovog vrela ostavljajući ga u selu Jablan. Idemo dalje granicom koja je položena po padinama brda Veliki Vis prema istoku do susreta sa potokom Silina, nedaleko od kote 363. Kod susreta sa potokom Silina granica slijedi nizvodno koritom sve do kote 200 i ulijevanja potoka Silina u Trnovački potok. Nastavljamo nizvodno putem koji ide lijevom obalom Trnovačkog potoka. Ispod kote 244 odvaja se jedan put ulijevo za Jablan. Ovdje sa lijeve strane puta u strani je bila kuća Ilije i Lucije Golub (moga dida i bake po ocu). Njihovo kućište je pripadalo selu Bukovica, znam jer tako stoji u krsnom listu moga dida Ilije Golub i njegovog sina Vlade.

Mi idemo prema jugu granicom koja ide sredinom puta koji prelazi potok Trnovaču, međutim granica ide ulijevo uzbrdo šumskim putem kroz brdo Vrletuša. Put i granica su sada na ovoj visoravni. Lijevo je bila kuća Ante Bednarčuk (u Jablanu), a granica skreće udesno, ne na prvom nego na drugom križanju, pa ponovo desno, tako da kota 215 sa ucrtanim križem ostaje u Bukovici. Ovdje je bio sve do 80-ih godina prošloga stoljeća veliki drveni križ koji se vidio sa velike udaljenosti. Prolazimo kraj groblja Suvaje (sa znakom ograđenog križa). Groblje je položeno u Bukovici, a zajedničko je Bukovici, Jablanu i Trnu. Odmah prije groblja Suvaje, odvaja se ulijevo jedan put, pa idemo tim putem jer ga i granica slijedi. Put ide nizbrdo kroz šumu, a granica izlazi na Kamen mlin koji je bio na lijevoj obali rijeke Bukovice. Prije mlina, granica nakratko slijedi prokopani kanal za dovod vode ovome mlinu.

Granica ide koritom rijeke Bukovice do Josipovića mlina po imenu Novak, kod kote 155. Ovdje ispod, kod broja 2 (označenog na karti), granica prelazi na desnu obalu rijeke i zasijeca u polje. Dolazi do izohipse na 165 m ispod kote 183. Ovdje oštro skrećemo prema jugo-istoku i gotovo slijedimo ovu visinsku liniju brda do susreta sa relativno novim putem Bukovica-Jablan. Kod izlaska na put, granica skreće udesno (uzbrdo) prema križanju ispod Galicijanskog groblja. Idemo prema jugu putem prema galicijanskoj crkvi Svetog Nikole, ali prije crkve na izohipsi od 155 m, granica skrene udesno u polje pod kutem od oko 90 stupnjeva. Susrećemo završetak dolaznog puta od crkve na koti Oštrike (149) i dodira sa potokom koji nastaje od vrela Stublić, ispod bukovačke škole (sa donje strane puta ispod kote 183).

Koritom ovog potoka ide granica i slijedi ga tako da je lijeva obala u selu Jablan, a desna u Bukovici. Granica slijedi potok sve do ulijevanja u Kanal, susreće se sa putem koji dolazi s lijeve strane Kanala. Put prelazi Kanal preko drvenog mosta, a granica ide sredinom mosta i ovoga puta. Nakon ovog mosta, sa lijeve strane je bilo imanje Ljube Orlovac i Ive Bijelić.
Kada je Ljuba obolila, ja i moja obitelj smo unajmljivali ovo imanje sve do njegove prodaje. Put i granica skreću ulijevo prema selu Trn. Kod križanja, poslije kuće Ante Borute, Andrija, a prije kuće Joze Vidović Ilije odvaja se sporedni put u polje prema umjetnim jezerima (nastalim vađenjem šljunka za potrebe gradnje autoceste) i granica skreće udesno prema jugo-zapadu i ide otprilike sredinom jezera ponovo u susret bukovačkom put koji dolazi sa sjevera, a ide uz desnu obalu potoka Jaruga (koji je ostatak potoka Muratovac ili Stupčevica nakon gradnje kanala). Granica slijedi ovaj put do blizine autoceste, onda se odvoju udesno izostavljajući sve kuće koje se nalaze između aerodroma i autoceste. Na kraju se granica vrati do autoceste i do najjužnije točke sela, a koja je i polazna točka ovog opisivanja granice sela Bukovica.
Ovim opisom smo zatvorili i istočnu granicu sela.

Selo je jako izduženo, položeno gotovo vertikalno, tj. u smijeru sjever-jug. U selu je nekada bila osnovna škola. Postoje dva groblja: Suvaje i Galicijansko groblje. Dobro poznati vojni i sportski aerodrom, koji se zvao Zalužani, ustvari je smješten u Bukovici (toponim Stupčevica ili na nekim kartama Ljeskovac) sa najmanje dvije trećine svoje površine. Ovaj aerodrom i ne graniči sa Zalužanima, nego sa selom Kuljani, koje onda graniči sa Zalužanima. Autocesta koja je započeta sredinom 70-ih godina prošloga stoljeća obrubljuje jugo-istočnu stranu sela. Riječica Bukovica siječe selo gotovo na pola i teče samo malim dijelom svoga toka kroz ovo selo, po kojemu je i dobila ime, a u selu ima jedan most preko iste. Sada je pitanje da li je rijeka dobila ime po nazivu sela ili selo po imenu rijeke. To me podsjeća na onu poznatu dilemu: šta je bilo prije: kokoš ili jaje? Poznata mi je i činjenica kako su rijeku Bukovicu koja protiče i kroz selo Cerike, zvali Rjeka (ne Rijeka).
Zapadna stranica sela je i granica između općina: Laktaši (kojima pripada Bukovica) i Banja Luka. Sjeverna i istočna granica je zatvorena selom Jablan, a manjim dijelom istočna i jogo-istočna, obrubljena je selom Trn.

Evo još malo statistike uz pomoć Google Earth:
- najniža izmjerenta točka je na dnu većeg umjetnog jezera i iznosti 129 m
- najniža visinska točka izmjerena na tlu je 131 m
- Najviša točka je kod kote 426 (426 m)
- visina kod zaselka Orlovac je 254 m (starog imanja Orlovac kod kote 254)
- visinski profil granicom sela izgleda otprilike ovako (prema Google Earth)
- ako bi smo pješice prošli cijelu granicu sela kako je opisano gore u testu, prešli bi smo oko 25 km.
- ako je obujam sela 25 km, onda je lako izračunati površinu:
O=2r π => 25.000m=2r π,
r=25.000/2 π => r=3.978,8 m
Onda računamo površinu sela:
P = r² π => P = 15.831.434,9 m x 3,14
P = 49.735.919,7 m² ili približno 50 km².
Ovdje je važno napomenuti da je ovo samo približan izračun jer nije uzeta u obzir komplicirana visinska zakrivljenost terena, pa je ovaj rezultat samo za orjentaciju. Stvarna površina je nešto veća.

Bukovici s ljubavlju,
Marinko Orlovac
24.03.2019. godine

[ ^vrh ]

Bukovica na starim kartama

Evo nekoliko primjera starih karata Bukovice i šire okoline.
Ove stare karte pokazuju stanje potkozarskih sela u nastanku i njihovom nestanku nakon rata 1991 - 1995 u Bosni i Hercegovini.

- Bukovica i okolina na različitim kartama.
Prigodom ispisivanja sugeriram A3 format.

	Banja Luka-1 iz 80-ih godina prošlog stoljeća, list 423:1 Banja Luka-2, list 423:2 Banja Luka-3, list 423:3 Banja Luka-4, list 423:4
	Gornji dio Bukovice, Cerici, Šimići, Visoka Glavica, Jablan...(1977)
	Donji dio Bukovice, Barlovci, Kuljani, Trn, Zalužani, Priječani (1977)
	Banja Luka (1977)
	Banja Luka, okolica i Bukovica, gornji dio. - Topografska karta 423_1_2g_n u srazmjeri 1:25000 iz 1976. godine.
	Banja Luka, okolica i Bukovica, donji dio. - Topografska karta 423_1_4g_n u srazmjeri 1:25000 iz 1976. godine.
	Bukovica, karta koju sam sastavio od dijelova ove dvije karte iznad: gornji dio (423_1_2g_n) i donji dio (423_1_4g_n) zato što je Bukovica bila presječena na dva dijela. Sada je na ovoj karti prikazana kao cjelina. .
	Banja Luka, okolica i Ivanjska. - Topografska karta 423_1_1g_n u srazmjeri 1:25000 iz 1976. godine.
	Banja Luka, okolica i Laktaši. - Topografska karta 423_1_1g_n u srazmjeri 1:25000 iz 1976. godine.
	Banja Luka, okolica i Slatina. - Topografska karta 423_2_3g_n u srazmjeri 1:25000 iz 1976. godine.
	Banja Luka, okolica i Kriškovci. - Topografska karta 423_2_2g_n u srazmjeri 1:25000 iz 1976. godine.
	Banja Luka, okolica i Hrvaćani. - Topografska karta 423_2_4g_n u srazmjeri 1:25000 iz 1976. godine.
	Banja Luka, okolica i Jošavka. - Topografska karta 423_4_2_n u srazmjeri 1:25000 iz 1976. godine.
	Banja Luka, okolica i Čelinac. - Topografska karta 423_4_1_n u srazmjeri 1:25000 iz 1976. godine.
	Banja Luka, okolica i Kotor Varoš. - Topografska karta 423_4_4_n u srazmjeri 1:25000 iz 1976. godine.
	Banja Luka. Prvo izdanje tiskano 1971. godine. Sadržaj po stanju iz 1951 - 1967. Putna mreža po stanju iz 1970. godine. (Broj lista: 423).
	Bukovica na karti iz 1930. godine. Banjaluka s okolinom, sve do Mišinog Hana.
	Od Banja Luke do Jajca. Banja Luka i Jajce, karta grada iz 1911. godine. Banja Luka od Nazareta do Novoselije. Objašnjene numeriranih toponima: 1) Bezirksgericht: Okružni sud. 2) Gemeindeamt: Gradski ured. 3) Kreisbehörde: Uprva okruga (prije rušenja: studentski dom). 4) Landesbank: Regionalna banka. 5) Metropolitenresidenz: prebvalište eparha. 6) Sparkasse: gradska štedionica. Ostali toponimi: - Bezirksamt: Kotarska uprava - Ferhad-Pascha-Moschee: Ferhatpašina džamija - Kastell: gradska utvrda zvana Kastel - Marktplatz: gradska tržnica, stara stočna pijaca - Post: zgrada pošte - Carski drum: Carski put (Cara Franje-Josipa) - Real Schule: velika Realka, gimnazija (porušena u zemljotresu 1969.) - Herrengasse: Gospodska ulica - Bahnhof: Željeznički kolodvor (danas umjetička galerija) - Telegraf: telegrafski ured - Höh Medchen Schule: Viša djevojačka škola (bivši Radnički univerzitet) - Platzkommando: vojna uprava okruga (bivši arhiv Bosanske Krajine) - Kathol. K. (Katolische Katedrale): katolička katedrala (današnja katedrala i sjedište banjalučkog biskupa) - Rudolfsweiler: Rudolfovo selo - "+" u Salvatorgasse: župna crkva. - Tabakfabriken: pokazuje smjer puta u pravcu Tvornice duhana. - Nazareth: pokazuje smjer puta u pravcu samostana časnih sestara Nazaret u Budžaku. - Maria-Stern: pokazuje smjer puta u pravcu samostana redovnika trapista i njihove crkve Marija Zvijezda u Delibašinom selu. (Veličina slike ~A4) [<2,6MB]
	Banja Luka na karti iz 1894. godine. Banjaluka s okolinom. Naravno Bukovica sjeverno od Banja Luke. Sa sjevera karta obuhvata Slavonsku Požegu, Okučane i Bosansku Gradišku i proteže se sve do Bočca na jugu. Po širini karta obuhvata Kozarac na zapadu pa do Prnjavora na istoku. Moj Dida Toma Orlovac, Ilije je rođen 1896. godine. Zanimljivo mi je pogledati kako je Banja Luka, Bukovica i okolica izgledala u to vrijeme. Pruga je bila izgrađena samo do Banjaluke i završavala je na starom željzničkom kolodvoru u centru grada. Obratite pozornost na neke toponime od kojih su mnogi danas isčezli, kao npr. Rudolfstahl (Bosanski Aleksandrovac).

[ ^vrh ]

Soviet Military Maps

Bukovica i okolina na vojnim kartama Sovjetskog Saveza. Karte predstavljaju stanje do najkasnije početka 60-ih godina prošlog stoljeća. Na Google Play postoji app "Soviet Military Maps", jedan besplatan i jedan koji to nije. Mape su u izdanju Atlogis Geoinformatics Gmbh & Co. KG.

Sovjetske vojne karte Bukovice i okoline do početka 60-ih godina dvadesetog stoljeća.

[ ^vrh ]

Historical Maps of Habsburg Empire

Na stranici Historical Maps of Habsburg Empire puštene su stare vojne karte iz različitih vojnih premjeravanja Habzburške monarhije. Za nas je najzanimljivije treće premjeravanje "Third Military Survay" jer je u njega uključen i prostor Bosne i Hercegovine. Ovo premjeravanje je obavljeno u svega pet godina po okupaciji Bosne i Hercegovine. Ovaj pregled obuhvaća karte u periodu od 1867 do 1887 godine.

Karta za ispis, veličina A3 (<28MB, format JPG)	Karta gornjeg dijela Bukovice iz 1869-1887. godine.
Karta za ispis, veličina A3 (>28MB, format JPG)	Karta Bukovice i okoline iz 1869-1887. godine.
Karta za ispis, veličina A3 (<28MB, format JPG)	Karta Banja Luka i okoline iz 1869-1887. godine.
Karta za ispis, veličina A2 (<108MB, format 7ZIP)	Karta od Banjaluke do Kozarca iz 1869-1887. godine.

Za čitanje knjiga ili otvaranje karata, te drugih dokumenata, trebate imati beaplatni program Acrobat Reader instaliran na vašem računalu.

[ ^vrh ]

Orlovci u Bukovici

Klikanjem na ovu sličicu, može se jasno vidjeti na uvećanoj mapi gdje su Orlovci bili topografski do njihovog egzodusa 1995. godine. Imanje Ile Orlovca (tzv. dida Ile) bilo je u zadnje vrijeme zvano Pobrino brdu. Na tom brdu su Orlovci od pamtivjeka obitavali. Odatle su se raširili u Jablan, pa zatim i u Trn. Na kraju Prvog svjetskog rata, Umire Ilina prva žena Marija. Ile se kasnije ponovo ženi, a djeca iz prvog braka daju se na put u krčenje šume u gornjem dijelu sela, točno par kilometara sjeverno od Ilinog imanja, a preko rijeke Bukovice (lijepo vidljivo na uvećanoj karti). Moj dida Toma i njegov brat Stipo kreću prvi. Kasnije im se pridružuju djeca njihova dva brata poginula u Prvom svjetskom ratu: Ivo, Sin Jose i Anto, sin Marka.

Na nekoliko topografskih karata ponuđenih gore u tabelama, može se vidjeti jasno ucrtan zaselak "Orlovac" u Bukovici.

Dodatne informacije o Bukovici:

• Povijest Bukovice u knjigama fra Jurice Šalić
• Bukovačke kuće. Raspored Bukovačkih kuća
• Bukovačka vrela. Popis Bukovačkih vrela
• Susreti u Bukovici.

Prikladne stranice

Habsburška imperija" sa povijesnim kartama iz 1867-1887. godine.
Google Maps" Google karte.