BUKOVAČKI LOKALIZMI

SADRŽAJ
Bukovački lokalizmi
Rječi: A, B, C, Č, Ć, D, Đ, E, F, G, H, I, J, K, L , LJ, M, N, O, P, R, S, Š, T, U, V, Z, Ž
Karakteristični izgovor nekih imena
Neke izreke

Marinko Orlovac, Stockholm, 6. lipnja 2006.
- Inačica: 20221023 [GGGGMMDD]

Jednoga uobičajeno hladnog travanjskog dana ove godine (2004), dobijem jedno neuobičajeno pismo od dr. Ante Orlovac. Posebnost tom prigodom je bio njegov članak objavljen u: "Hrvatskom Narodnom Godišnjaku", HKD (Hrvatskog Kulturnog Drustva) Napredak iz Sarajeva, za godinu 2004. Ljubaznošću dr. Ante Orlovac, objavljeni tekst može se pročitati ovdje.

Zamoljen u priloženom pismu, a i potaknut pročitanim, donosim ovdje svoj skromni prilog. Pokušao sam se u mislima vratiti u vrijeme iz moje mladosti, ranog djetinjstva i milog rodnog kraja. Iznenađen primijetim da riječi iz toga vremena izviru kao gljive poslije kiše. Za bilježenje sam koristio u svim prigodama sva priručna sredstva kao: rokovnik, komadiće papira, elektronski diktafon u mome mobitelu itd. Pokušavao sam registrirati svaku riječ koja je spontano navirala. Dolazeći doma pohranjivao sam to sve bržljivo i poredio sa listom dr. Ante Orlovac. Najčešće je većina riječi već bila zabilježena, pa sam pomišljao da ja tu i nemam što vrijedno dodati.

Ponekada bi mobitel zvonio i Viktor Orlovac se javljao, onako kako bi mu koja "nova" stara riječ padala na pamet iz u svijesti probuđenog rodnog kraja. Opet bi većina riječi već bila na jednom ili drugom papiru, ali je vrijedilo, jer bi se ipak po koja riječ pronalazila. Dvije (ćelave) glave su u svakom slučaju pametnije od jedne.

Evo šačice riječi koju možda nitko danas u potpunosti ne izgovara. Bukovica postoji još zemljopisno, ali ne i demografski - raspršena je diljem cijelog svijeta. Najstariji su pomrli, što od starosti, što od tuge i nostalgije. Mlađi niti poznaju niti više izgovaraju ove riječi. Zato nek se zabilježi dok se nije u cijelosti nepovratno zaboravilo. Ovo nije znanstveni pokušaj, nego amaterski zapis jednog rođenog bukovčanina iz ljubavi prema rodnome kraju. Onako kako se sjetih i kako nepouzdano mi pamćenje reče, ja zapisah. Stoga mi ne sudite tamo gdje pogriješih. Ja sam zahvalan za svaku kritiku, ispravku, nadopunu i pomoć. šaljite svoje komentare na moju elektronsku adresu naznačenu na početku moje genealoške stranice, pa ću greške korigirati, a propušteno naknadno dodati.

U ovoj verziji liste nisam izbjegavao veoma česte i u Bosni i Hercegovini dobro poznate turcizme, germanizme ili druge riječi stranog podrijetla. Većina poslanih priloga sadržavala je dosta riječi takve prirode. Navodim ih ovdje radi upotpunjavanja slike o našeg lokalnom govoru i utjecaja na njega.

Neke riječi su na granici dobrog ukusa, ali ja ih ovdje samo bilježim, bez ikakvog suda o njima. Ne možemo izbjeći činjenicu da su ipak bile u uporabi.

Svima se iskreno zahvaljujem na riječima podrške i poslanim pismenim prilozima. Dolje navedene rječi su prikupljene od sljedećih osoba: Viktor Orlovac, Malmö švedska, Edita Topić, Vancouver Kanada, Marko Matić, Shreveport Louisiana USA, Tomislav Džida, Zenica Bosna i Hercegovina te mene osobno.

tr>

A

[^vrh]

a:

molim?, šta kažeš?

anjcug:

odijelo (germanizam der Anzug)

akurčina:

drzak neotesan čovijek

ama:

ali, (uzrečica) "Ama nemoj to raditi" (turcizam ama: ali)

ambar:

hambar, spremište za žito.

anjgir:

pastuh, mužjak konja za rasplod.

antraga:

svakojako smeće i beskorisne stvari. Takođe i za čovijeka, kada je beskoristan.

antršelj:

nered, sveopći nered

atljav:

aljkav, nemaran, nespretan, neuredan.

atur:

ljutnja; glagol, aturiti: zamjeriti, uzimati nekomu za zlo.

avdika:

Višegodišnja biljka. Odraste preko 1 m visine, ima izdužene listove, jako neugodna mirisa. Cvjetovi su bijele boje, a plodovi sitni crni (latinski Sambucus ebulus)
Postoji npr. izrazi: "Smrdi k'o avdika" ili "Jesi li se najeo avdike?" (što će reći: pa lupaš gluposti)

B

[^vrh]

babne:

babine. Vrijeme koje porodilja provede u postelji nakon poroda.

babca: Klepac i babica

babca je vrsta malenog nakovnja dizajniranog za klepanje kose za travu, skupa sa vrstom čekića koji se zvao klepac (vidi pod klepac). Babica se zabijala u zemlju, a kako ne bi otišla preduboko ispod se stavljala daščica ili dva manja drveta paralelno položena.

badalj:

vrsta dlake u kosi koja iritira, a čupa se sa prstima ili pincetom.

baglama:

šarka.

bajlag:

umetak, uložak. Najčešće umetak izmedu zračnice i oštećene vanjske gume bicikla.

baksuz:

onaj koji nema sreće. (turcizam bahtsız)

baljezgat:

govoriti gluposti

baraba:

lopov, bekrija. Izraz i za nestašno dijete. (arameiska Barabba: očev sin)

bara:

livada za ispašu stoke ili kosidbu trave uz potoke ili rijeke, koju isti često plave. (plural: bare).

baresak:

površina manja od bare.

bardak:

Glinena posuda za vodu, slična ćupu (turcizam bardak: čaša).

bašča:

bašta, vrt. (Gruntovni naziv posjeda zemlje moga dida Tome Orlovac jest upravo "Bašča").

baterja:

ručna svjetiljka koja koristi naponske baterijske elemente za pogon. (vidi: gorivo).

baturca:

baturica, igla sa glavom. Služi za privremeno pričvršćivanje kod šivanja.

bauljanje:

lutanje, traženje, hodanje naslijepo

bauk:

pauk

belaj:

vrag; problem.

bendanje:

smetanje, dosađivanje

beška:

bešika, kolijevka

betaga:

osoba u koju se uopće ne može imati povjerenja; beskorisna štetna osoba.

bezbeli:

očigledno, zaista, dabome (turcizam, besbelli).

bisage: Platnene bisage

osim što su dio konjske opreme, ovdje se radi o detalju napravljenom od platna sa dva velika džepa u koja se stavljalo žito za ručnu sjetvu. Napunjene vješale bi se preko ramena. Jedan Džep je bio na prsima a drugi na leđima. Kada bi se prednji ispraznio tijekom sijanja, samo bi se prebacio onaj s leđa naprijed i nastavilo sa sijanjem dok bisage ne bi bile potpuno prazne.

blei:

bulji, napadno gleda. (Šta bleiš?: šta buljiš?)

bokvica (trava):

trputac, trajna zeljasta biljka.

bolan:

Uglavnom poštapalica. Dolazi od bolestan nebio, bolan nebio, pa skraćeno: bolan.

bombica:

kuglica, dio nakita za jelku..

brale:

e moj brale - e moj brate (čovječe, prijatelju).

bredavca:

bradavica, bubuljica

bradva: Plankač

ili plankač je široka zakošena sjekira za tesanje građe, greda, dasaka... Vidi plankač!

brez:

bez. (Brez kraja i konca: neprekidno.)

brezobrazan:

bezobrazan

brezoplet:

brzoplet

brlja:

jako loša rakija (Na niskim temperaturama postoji rizik od zamrzavanja!)

brklja: Drvena trklja

vidi trklja

brnača: Brnača

drljača, poljoprivredni alat sa klinovima za usitnjavanje oranice prije sjetve.

brod:

podesno mjesto bez mosta na kojem su ljudi, stoka ili kola prelazili rijeku ili potok. Bukovački Brod, Bajinski Brod. (vidi ćuprija)

bruka:

sramota, stid

brus:

oštrač ručne kose za kosidbu trave. Izradivao se od specijalnog tvrdog kamena, koji je agresivno brusio oštricu kose. Držan je u vodi u posudi zvanoj vodjer (vidi vod'jer)

bubašvaba:

žohar, vrsta spljoštenog insekta sa pipcima iz obitelji Blattidae.

bubalne:

naziv za mućalne u susjednom selu Cerici. Radi se o ukusnoj tekućini, nusproizvodu kod proizvodnje maslaca u stapu.

budak: Budak

uska teška motka za iskopavanje.

budalećina:

budaletina (augmentativ od budal).

bure:
Drveno bure

drvena posuda sa zakrivljenim dugama za držanje rakije. Drvena bačva.

C

[^vrh]

"c!":

Ne! Zvuk negodovanja. Zvučni glas koji se dobije odvajanjem vrha jezika od nepca. Usljed prethodno stvorenog potpritiska, u trenutku odvajanja, nastane ovaj karakteristični zvuk. Isti se ne može točno iskazati našim alfabetom. Primjer zvučnog glasa 'c' ovdje.

cager:

kazaljka sata, cager na cageru: kada se velika i mala kazaljka sata poklope (germanizam, der Zeiger).

cange:

kliješta (germanizam, od: die Zange)

cica:

mačka. (Izreka: "Doće cica na kolica" - "Tko čeka taj dočeka").

cicvara:

uprženo brašno na ulju ili masti koje se davalo maloj djeci za hranu.

crkavca:

životni minimum. Toliko malo da se ne može preživjeti.

crkotina:

leš, strvina uginule životinje koji zaudara.

crna zemlja:

vađena ručno iz trule sredine debla drveta ili trulog panja. Stavljala se u saksije radi sadnje cvijeća.

crvena zemlja:

vrsta crvene gline kojom su se kad je razmućena u vodi mogli bojiti zidovi ili drveni dijelovi građe kuće. Toponim Crvena Zemlja, je groblje u selu Cerici (Latitude: 44°54'18.10"N; Longitude: 17° 9'8.56"O). U otpinu vode i crvene zemlje se također namakao konopac, onda zatezao uzduž drvenog balvana radi ocrtavanja linije prije tesanja u građu. Zategnuta špaga bi se podignula na sredini i onda iznenada pustila. Prilikom udarca o površinu drveta dobila bi se lijepa ravna crvena linija.

cuca, cucla:

duda, varalica

cucunat:

cucunati, ljuljuškati u krilu, npr. dijete

cukar:

šećer. (germanizam der Zucker)

cvikat:

bojati se

Č

[^vrh]

čabar:

sastavni dio kotla za pečenje rakije. Čabar se puni hladnom vodom. Kroz njega prolazi spiralna bakarna cijev gdje se alkoholne pare hlade i pretvaraju u alkoholnu tekućinu - rakiju.

čakija: Čakija ili nožić

džepni sklopivi nožić. (Postoji izreka: "Što je Bosanac bez čakije?"). (Turcizam, çakı: džepni nožić).

čakiat:

kontinuirano se kretati ili raditi.

čamčit:

iskati, dosađivati i neprekidno nešto tražiti.

čanak:

drvena posuda iz koje se nekada jelo. Kasnije naziv korišten za posudu iz koje su jeli psi ili mačke. (Turcizam, çanak: zdjela).

čarka:

mistična radnja, gatanje.

čaura:

metalna čahura od metka; zaštitna ovojnica iz koje se razvije npr. leptir.

čavrndija:

krug. Vrtiti se u čavrndiju: okretati se u krug.

čeljad:

članovi obitelji ili kućanstva, ukućani

češagija:

metalna grebalica za timarenje konja

čivija:

čivija je kajla, najčešće načinjena od klinasto otesanog drveta, a služila je za uglavljivanje različitih drvenih detalja. Glagol: čivijati, učivijati.

čopit:

ščepati, zgrabiti.

čot:

zaravan, čistina, ledina

čot:

čokot vinove loze, čot loze (latinski Vitis vinifera).

čuka:

(izgovara se sa kratkim "u") muški spolni organ. (Turcizam çük: penis).

čuje se:

osjeti se čulom mirisa u smislu smrdi, zaudara

čvarkuća:

čuvarkuća, vrsta kaktusa koja je rasla na krovu kuće. Mogao je rasti na golom crijepu i preživljavati sva godišnja doba. Koristio se za liječenje bolova u uhu presanjem soka iz njegovog lista (latinski Sempervivum tectorum)

Ć

[^vrh]

ćepca:

kapa, pokrivalo za mušku glavu, mala kapa, kapica.

ćiba:

čiba, bubuljica (latinski acne)

ćibuk:

čibuk, vrsta lule; ćibučenje: pušenje.

ćimbur:

mučena pržena jaja.

ćokan:

ćokanj, čokanj. Staklena posuda za rakiju volumena ne većeg od 0,2 l.

ćuni!:

(ili ćukni) natoči malo, naspi malo, dodaj zeru! (turcizam, küçük: malo; çok küçük: vrlo malo).

ćurak:

uzrečica; vrag... "Koji ti je k.... (vrag)"? - "što je s tobom"? (Turcizam, çük: penis. Na češkom čurák).

ćup:
Glineni ćup

glinene posuda, uglavnom za vodu. Djeca bi donosila težacima na polju vode u njoj iz koje su oni pili i gasili žeđ. (arapska riječ, na turskom küp)

ćuprija:

dolazi od turske riječi köprü što znači most. Izreka: "što na mostu dobije na ćupriji izgubi". Bukovačka ćuprija. Vidi brod!

ćutak:

oblutak, odrezani komad drveta duljine oko jedne potake. Ćutak = ćutuk. (Turcizam kütük: panj).

D

[^vrh]

daga:

krava, izraz od milja za kravu

deder:

zapovjedni način (imperativ) iza kojega slijedi glagol, npr.: deder čitaj!

dernek:

slavlje, fešta. (Turcizam dernek: vašar, sajam, narodni zbor)

deverat:

kuburiti, boriti se sa životnim poteškoćama. (turcizam deverluk: životarenje)

diabola:

olovna municija za zračnu pušku. Ime riječi diabolo dolazi od žonglerskog pribora istog imena koji se sastoji od dvije spojene polulopte. (Tko ima floberku, tj. zračnu pušku, trebaju mu diabole za pucanje).

did, dido:

djeda, dida; otac od majke ili oca; starija osoba

direk:

stub u ogradi ili građevini

divanit:

govoriti, razgovarati, pričati. Sjediti na divanu i pričati. (orijentalizam)

doklen:

dokad, do kada

dokučt:

dohvatiti, dodati

dolika:

(dugo i) dolje; prema dolje (vidi gorika)

donde, donle:

do onog mjesta

dosele:

(kratki vokali) do sada (vidi odsele)

dotlen, dovlen:

do ovog mjesta

doteć:

(kratki vokali) biti dovoljno, biti dostatno

drek:

izmet, izmetina. (Ne brinite! Ovo je samo od plastike i može se kupiti npr. preko eBay).

drči se:

ljuti se

drndanje:

trešenje, npr. tijekom vožnje

drob:

crijeva, uglavnom životinje.

drpanje:

kad jedna osoba pipa drugu

drpt:

na brzinu ukrasti

druga:

(dugo u) prijateljica

drugovačje:

drukčije, različito

družbenjak:

daždevnjak (latinski Salamandra salamandra).

duduk:

(krati samoglasnici) neznalica; malouman

duga:

(kratki vokali) drveni vertikalni dio kace

duva se:

pravi se važan; koji je ohol

Đ

[^vrh]

đe:

gdje?

đe ćeš:

kamo ćeš?

điđe:

đinđuve, sitnice, bižuterija

đuđa:

vrsta sitnih kokoši

đumle:

dijete. Izraz, teško k'o đumle: babe su rado nosile svoju unučad na rukama. Kako su unučad rasla i postajala teža, a stare ruke umornije, nastao je ovaj izraz. Koristi se i za druge stvari kada se želi naglasiti kako je objekat težak.

đuture:

svi zajedno, svi skupa

E

[^vrh]

escajg:

pribor za jelo (germanizam Der Esszeug)

egija:

vitlo, npr egija na bunaru za podizanje kante sa vodom.

F

[^vrh]

farcak, farcag: Imco Junior upaljač

[fojercojg], upaljač, plinski ili benzinski za pripaljivanje cigareta ili vatre (germanizam das Feuerzeug). Moja stranica o IMCO benzinskim upaljačima je ovdje.

fasovat:

zadobiti, biti premlaćen. (vjerojatno germanizam od fassen)

fasunga:

količina namirnica prema sljedovanju ili tjednoj (mjesečnoj) nabavi. (germanizam fassung)

fata:

(kratki samoglasnici) vata, pamuk

fermat:

poštovati, voditi brigu, biti zainteresiran (turcizam vermati).

fijaker:

štednjak na drva ili šporet. Ovaj starinski model je napravljen uglavnom od željeznog lima, a plata sa kolima su napravljene od lijevanog gusa. Ime je dobio po svome karakterističnom izgledu koji podsjeća na fijaker.

fino:

lijepo, krasno

firanjga:

zavjesa, zastor (germanizam Vorhang: prozorska zavjesa)

floberka:

zračna puška, tičarka. (Ako imaš floberku trebaju ti dijabole).

fosna:

daska od oko 2 cola (5 cm) debljine. col = Zoll = inch

frcat:

prskati na sve strane, stvari lete na sve strane

frka:

vrsta; (Iste frke: iste vrste. To je posebna frka: to je posebna vrsta).

frtalj:

četvrtina (germanizam ein Viertel)

frtutma:

žurba, gužva, zbrka (turcizam frtutma, fertutma: zbrka, gužva, metež)

G

[^vrh]

gajne:

gaj, lug, manja šuma, naročito ako je ljudskom rukom održavana (latinski lucus nemoralis: šumoviti gaj). Npr.: Perića Gaj, Markanov Gaj ili Lug.

galon:

pletena staklena posuda za rakiju. Ovaj na slici je od 3,7 l. Gallon: imperial ~ 4,5 l; UK gallon ~ 3,7 l.

gaz:

petrolej za osvjetljivanje, gaz za lampu. Na engleskom: White spirit

gega:

ljulja, ljuljačka

god:

god u selu - misa pri svetkovini, obično zavjetnoj za to selo

gologuz:

neimašan, siromašan

golubt:

Naoblačuje se i sprema se možda na kišu ili nevrijeme.

gožđa:

gvožđa, željezna naprava, koja se napinje, a služi za hvatanje životinja

gorika:

gore; prema gore (vidi dolika)

gorivo:

naponski element ili elementi spojeni u naponsku bateriju. Koriste se za pogon npr. ručnih svjetiljki, tranzistorskih prijemnika. (vidi: baterj'a)

gra:

grah (latinski phaseolus)

grablje: Drvene grablje

drvene grablje su poljoprivredno oruđe za skupljanje ostataka: trave, otave ili slame. Ove ovdje su izgledom identične onima koje smo imali u mome djetinjstvu.

grabljice: Metalne grablje

Metalne grablje sa drvenom drškom. Puno su čvršće od drvenih. Sa njima se, između ostalog, rahlila zemlja u bašti i pravile gredice za sadnju luka.

grad:
Grad za rakiju

sprava za mjerenje jačine alkohola. Areometar ili alkoholmetar je uređ za mjerenje gustoće tekućina. Grad je mjerio jakost alkohola. 16 gradi = 40% alkohola (16*2,5=40).

gramza:

srlja, neoprezno žuri

greblo: Greblo za lan

alatka slična grebenima. Ova se ne drži u ruci kao grebena, nego se položi na zenlju i pričvrsti jednim klinom kroz rupu u daski. Služila je za čišćenje lana od sjemenki.

griota:

grijeh, grehota; šteta. (Griota je bacati hranu)

grlca:

grlica, divlji golub, (latinski Streptopelia turtur)

grn:
Grn za snijeg

dvije u "V" formaciju spojene daske koje vuku upregnute životinje kako bi se put očistio od snijega.

grn:

zagrtaljka, metalno poljoprivredno oruđe koje vuku upregnute životinje, a koristilo se za zagrtanje kukuruznog ili krumpirovog nasada.

gužva:

od pruća opleteni kolut koji je služio za zatvaranje drvenih vratnjica. Često je pravljena upletanjem tankih grana divlje loze.

guzanje:

sporo napredovanje u radu ili hodu

H

[^vrh]

haljne:

odjeća (Bez haljina: bez odjeća. Obuci haljine: obuci se!)

hametice:

posve, potpuno

hampas:

nešto što pristaje, paše, odgovara

hepek:

ručica za upravljanje; ostatak nečeg odlomljenog

heravo:

nakrivljeno, koso

hod'der, dođ'der:

hodider, dođider, imperativ od hodi, dodi

hoštapler:

problematična osoba (germanizam Hochstapler: otmjena varalica, otmjeni probisvjet)

I

[^vrh]

ibrik:
Ibrik EMO Celje

emajlirana posuda sa poklopcem za kuhanje kave. Obično je veća od džezve. Poklopac donekle doprinosi čuvanju topline. Veći modeli su mogli skuhati više od jedne litre kave. EMO Celje je bio model koji mi je bio uzorak kod modeliranja ovoga moga primjerka napravljenog samo po osobnom sjećanju. (turcizam ibrik: posuda sa uskim grlom)

ifarkt:

infarkt, moždani ili srčani udar

ilakat:

nerazumljivo pjevati ili govoriti.

ina:

strina od milja

iskoprljat:

iskobeljati se, izvući se

isponova:

ispočetka, ponovo

isprve:

od prve

išćul:

predosjećaj (u kapanju) koji navodno imamo znajući pod kojim priglavkom se krije skriveni predmet. (arapski išćil: naslućivanje, slutnja) Vidi opis ove društvene igre ovdje.

iščivilt:

iščašiti, npr. nogu, ruku.

izburgijat:

provrtiti; rješiti problem

izkefat:

istući, isprašiti. Dvosmisleno: istjerati; isprašiti prašinu. (Vidi kefa).

izere:

imalo, ma i najmanje

izlant:

izlanuti se, omaškom nešto kazati, odati se

izlemat:

istući, izudarati

J

[^vrh]

jerbo:

jer; zato što

jok:

negacija; ne, nikako (turcizam yok: ne)

jopet:

opet, ponovo

jugovna:

jugo, južina, južni vjetar uz nizak tlak.

K

[^vrh]

kadar:

sposoban, vješt (arapski kadar: sposoban, mogućan; turski kadir)

kaljače:

vrsta gumenih opanaka bez kopčanja

kanat:

niz taraba prikovanih uz pomoć čavala na dvije poprečne prečke zvane živoke, pa tako čine jednu cjelinu, koju je moguće postaviti ili premjestiti kao takvu.

kandžija:

korbač za tjeranje stoke u zapregi

kant:

(dugo samoglasnik) nakaniti, namjeravati. Ne mogu se nakant: ne mogu se namjeriti.

kantar:
Kantar dida Tome

vaga za vaganje npr. žita. Mogla je imati podjelu u okama ili kilogramima. (latinski kantar) opis i izgled kantara ovdje.

kap:

izlijev krvi u mozak, moždani udar (medicinski cerebrovaskularni inzult)

kapanje:

(obadva kratka "a") večernja društvena igra koja se uglavnom igrala za stolom uz pomoć priglavaka ili vunenih rukavica. čarapa, pod koje se sakrivao jedan novčić ili prsten. Vidi opis ove društvene igre ovdje.

kapara:

novac ostavljen unapred kao jamstvo buduće kupovine (talianski caparra)

kapric:

inat, tvrdoglavlje, prkos (talijanski capriccio)

kapurka:

vrsta kokoši sa ukrasnom pernatom kiticom na glavi, koja liči na kapu, pa odatle i slikovit naziv: kapurka.

karabit:

kalcij karbid (CaCO2), koristio se za osvjetljenje, u karbidnoj lampi zvanoj karabitnjača. Kontroliranim dodavanjem vode na grumen kalcijevog karbida oslobađao se acetilen, plin karakteristična mirisa, a izgarao je jakom bijelom svjetlosti.

karabitnjača: Karabitnjača klasična

Karabitna lampa je svjetiljka za osvjetljavanje koja gori na plin acetilen (acetylene: C2H2 ili ethyne) koji proizvodi kalcij-karbid i voda. Ovdje se radi o nepravilnom izgovoru, a pravilno je karbidna lampa.

kebat, ukebat:

strpljivo čekati kako bi se ulovilo ili uhvatilo; uloviti, uhvatiti

kec:

jedinica, negativna ocjena

kecelja:

oblači se preko uobičajene odjeće prigodom rada kao zaštita od prljanja (mađarski)

kecmanovka:

kokoš crveno-smeđe boje

kefa:

četka. Vidi iskefati

ketri:

gleda, viri

kijamet:

pogibija, smak svijeta (arapski: sudnji dan, smak svijeta)

klada:

drvena klada, kraći komad trupca drveta, bilo da je položen u ležeći ili uspravni položaj i služio je uglavnom za cijepanje drva. Klada je birana od debla koje je kvrgavo ili nepodesno za rezanje u ćutke zato što bi bilo teško cijepati iste u potake.

klamfa: Klamfa

ili spona. Metalni građevinski element koji je služio za spajanje drvenih greda ili sl. Postojao je niz različitih modela koji su bili prilagođeni konkretnim potrebama. (germanizam die Klamfe: metalna spona)

klepac: Klepac i babica

klepac je vrsta čekića za raskivanje oštrice kose za travu. Klepcom se udaralo po oštrici kose položenoj preko babce (vidi pod babca) kako bi se oštrica kovanjem raskovala i stanjila, pa time omogućilo oštrenje kose brusom do sljedećeg klepanja.

klin:

je uvećana pojačana inačica čavla koji se pravio kovanjem željeznog komada. Služio je u gradnji riglovanih kuća kod spajanje drvenih greda i ostalih drvenih elemenata. Služio je i kao vješalica za teške alate ili npr. konjsku opremu.

ključ:

ne radi se o bilo kakvom ključu, nego baš o jednom specifičnom, ključu za sijeno i slamu. To je željezna kuka za izvlačenje sijena ili slame iz stoga. Vrh je oštar, a rukohvat je u obliku karike koju je mogla ruka obuhvatiti za snažno povlačenje sadržaja iz sadjevenog materijala u stog.

klofat:

udarati; udarati žicom za klofanje, radi mućenja jaja za kolače (germanizam klopfen: udarati, lupati)

klofer:

vrsta udarače od pletenog pruća, a koristila se za istresanje sagova i ponjava. (germanizam klopfen: lupati)

kođa:

kao da, kobiva

kolara:

spremište za zaprežna kola i opremu konja ili volova

kom:

završeno vrenje skupljenog voća u kacama, spremno za destilaciju alkohola, tj. pečenje rakije.

komadara:

rakija od kukuruza ili nekog "otpada"

kopile:

vanbračno, nezakonito rođeno dijete (izvedenica iz arapsko-turskih izraza)

kopreno:
Kopreno

je vrsta sita za prosijavanje. Kopreno ima dosta grublju strukturu mreže za prosijavanje.

koracanje:

koračanje, hodanje

kotarisat:

rješiti se nekoga, otresti se

koto:
Kotao za pečenje rakije

kotao ili kazan za pečenje rakije.

kovrtanj:

tjesteni slatki kolač u obliku prstena. U sredinu se stavljala kocka šećera, ili se otvor ostavljao dovoljno veliki kako bi dijete moglo provući ruku i nositi taj kolač oko ruke, te istovremeno ga jesti. To je bilo specifično, pa stoga djeci posebno zanimljivo.

kožun:

ogrdač od ovčije kože

krava:

žensko tele. Izraz od milja za malu kravu. Dugi prvi samoglasnik

krčevna:

od šume iskrčena zemlja za poljoprivrednu obradu. Veći dio gornje Bukovice je koloniziran između dva Svjetska rata, upravo krčenjem šume...

kredenac:

Vrsta stare kuhinjske vitrine za držanje posuđa i pribora za jelo

krepalna:

mrtva, krepala životinja.

krke:

leđa (krke-mese: na leđima)

krnjav:

krezub, bez zuba, faličan, sa nedostatcima

krpenjača:

od krpa napravljena lopta ili lutka za igranje

Krsta:

leđa, kralježnica.

krvavca:

krvavica, kobasica od svinjskog mesa i svinjske krvi

kuburenje:

nositi se sa životnim problemima, življenje

kuckun't:

(kuckuniti) stjecati nešto polako i teško.

kućica:

rupa sikopana motikom na obrađenom tlu u koju se sijao grah. Grah se sijao u kućice.

kufer:
Putni kofer

kofer, kovčeg za putovanje (germanizam der Koffer)

kuferta:

koverta, omotnica za pismo (francuski la couverture)

kunca (trava):

kunica trava, stolisnik, hajdučka trava, hajdučica, stoliska, sporiš, jezičac. (lat. Achillea)

kunjat:

drijemati

kusast:

pas bez, ili sa kratkim repom

kusat:

(dugo u) jesti, jesti srkanjem

kvačak:

rukohvat kosišća kose za travu

kvit:

bez obaveze, bez duga (francuski quitte; latinski quietus)

L

[^vrh]

lala:

tulipan (latinski Liliaceae tulipa)

laprdat:

pričati bez veze i nepovezano

laufat, prolaufat:

trčati, juriti; protrčati, projuriti (germanizam: laufen)

ledina:

neobrađeni dio zemljišta prekriven travom

leptirca:

elisa, propeler

lickanje:

glađenje, dotjerivanje

lile:

ivanjske vatre koje se pale uvečer sv. Ivana Krstitelja 24. lipnja uz dječje povike: "Pali lile uvečer svetog Ive"!

lonac:

ovalna posuda od pečene gline (terakote) sa glazurom iznutra i najčešće s jednim rukohvatom (ručkom) izvana. Služila za kiselenje mlijeka na hladnom mjestu

luke:

sinonim za bare ili travnatu površinu pored rijeke ili potoka namijenjenu za košenje trave (Blažanove Luke)

lukšija:

bazična tekućina koja se dobije prokuhavanjem pepela, a koristila se za pranje i čišćenje (rublja, kose...)

LJ

[^vrh]

ljelja:

lješnjak, plod drveta lijeske (latinski Corylus avellana).

ljulja:

ljuljaška, (vidi gega).

ljuljnut:

udariti, gurnuti

M

[^vrh]

maca:

cvijet drveta ive (latinski Salix caprea)

mačkara:

maska, krinka; maskirana osoba

maća:

maćeha

makljat:

tući se; halapljivo jesti

maksuz:

baš zbog toga

mala:

djevojka, cura. ("Čija si ti mala"?: "Čija si ti djevojko"?)

malina:

kod nas naziv za kupinu, koja je bobičasti tamni plod trnovitog grma iz obitelji ruža (latinski Rubus Fructiosus)

malta:

naplata prolaza, drumarina, carina

maovna:

mahovina, lišaj (latinski Bryophyta)

marica:

(dugo 'i') divlji cvijet, bijela rada (latinski Bellis perennis).

maslenca:

pita maslenica koja se pravi od tijesta i maslaca.

masnica:

modrica, krvni podlijev usljed udarca

maša, mašce:

mašice, željezni pribor za hvatanje žeravice, poticanje ili uređivanje vatre

mećat:

stavljati

meljac:

(kratki samoglasnici) Dio ručnog mlina za kavu, kojim se isti pokretao u mljevenju kave. Obično je bio sklopiv i nakon uporabe se stavljao ispod poklopca u prostor mlina gdje se sipala kava u zrnu za mljevenje. Zbog ovog pametnog načina pohranjivanja, uvijek je bio dostupan te se nikada nebi zagubio.

meljat:

(dugo e) mješati prstima

mere:

(kratki vokali) može

metiljav:

slab, slabog zdravlja; mršav

migoljt, izmigoljt:

izvlačiti se, izvijati se

minde:

maza, svačiji ljubimac

mješna:

mješina, mokraćni mjehur od svinje, koji se nakon klanja svinje mogao napuhati i koristi djeci za igranje. Kako je bio samo jedan u jedne životinje, bila je privilegija koje dijete će ga dobiti

mladež:

biljeg na tijelu

mrmak:

vrsta velikog insekta koji živi u močvarnom blatu (latinski Gryllotalpa vulgaris)

mrsko:

nemilo, nedrago, odbojno

musav:

prljav ili zamazan oko usta

mušnjak:

Drveni sanduk u mlinu. Sastavni dio žrvnja u koji pada samljeveno brašno

muštuluk:

radosna vijest, dobara vijest (perzijsko-turski izraz mustuluk: nagrada koja se daje onome koji donese neku radosnu vijest)

mutenje putra:

mlaćenje kiselog vrhnja u stapu (vidi stap)

N

[^vrh]

na:

uzmi!, preuzmi!, drži!

"na" i "u":

(prilog), npr. na Zalužane, na Ramiće; u grad, u Banjaluku, u Jajce...

nadekat:

natući se, namlatiti se

nadkuvjesjo:

nadvio se

nadoć:

podignuti se u nivou

nadraufat:

istući, prebiti

na dvoru:

vani, izvan

nagart:

dati se u trk; natjerati, potjerati

nagolubt:

naoblačiti se iznenada na kišu.

nagraisat:

nadrljati; biti pogođen

nagrcat:

napiti se tekućine bez svoje volje; halapljivo ugasiti žeđ

naizvrat:

naopako. Dijete obično obuče košulju naizvrat

najat:

navaliti tvrdoglavo

nakićen:

podnapit, opijen

nakljukat:

na brzinu se najesti, nažderati se

nakresan:

potpuno pijan

nakresat:

napiti se, opiti se

nakusat:

dobro se najesti, u ovom slučaju žlicom

naladt:

navući prehladu

nalemat:

namlatiti, istući

nalete jedan:

napasti jedna, dosado jedna

naljoskat:

potpuno se napiti

nama:

odmah

namazat se:

našminkati se

namirt:

nahraniti djecu i staviti na spavanje. Nahraniti stoku uvečer

namačkart se:

ružno se obući; maskirati se

nana:

mama, svekrva (obadva kratka "a")

napenalt se:

stati ispred nekog

napoj:

spjerine i ostaci hrane, ali bez mesa, koji se daju stoci. (vidi spjer'ne)

napose:

posebno

naprasan:

nagal; ohol

napucat se:

najesti se dobro, najesti se sit

naroljat se:

jako se opiti

naštukat:

produžiti, nastaviti

natkaz:

noćni ormarić pored kreveta

natroskat se:

napiti se, naliti se

natuć se:

obilno se najesti

naudt:

nanijeti štetu, oštetiti

nauznak:

ležeći na leđima

naviđat:

izmišljati, fantazirati

naviljak:

količina sijena ili slame koja se može zahvatiti jednim vilama, bilo drvenim ili metalnim

navrat:

na brzinu (navrat-nanos)

navro, navrzo:

tvrdoglavo navalio

nazut:

obuti obuću. (Nazuj opanke: obuj opanke.)

nažderat:

halapljivo i prekomjerno se najesti. (Čovijek jede, životinja ždere)

neblaka ti:

uzrečica, a i kletva (pokušaj izbjegavanja izravne psovke)

nedokazan:

tvroglav, nerazuman

nejač:

malena djeca

nekcija:

injekcija

nemere:

nemože

neotce:

nenamjerno, nehotice

neš:

nećeš (oš-neš: hoćeš - nećeš)

neudi:

ne smeta; pomaže

nezaprt:

neustavljen, nezaključan (izreka: Govori kao nezaprt mlin)

nizere:

nimalo, ni najmanje

nožvice:

škare, škarice

O

[^vrh]

obad:

Goveđi obad, vrsta muhe snažnog ugriza koja tjera stoku u paniku (latinski Tabanidae).

obadat:

zaobadati (Panični neobuzdani bijeg stoke usljed ugriza obada); imenica obadanje

obagavt:

postati bogalj, ošepaviti

obametnit:

opšiti, obrubiti

obać:

posjetiti, doći u goste

obaška:

ma baš? zacijelo

obašt:

opšiti, prošiti šivanjem

obatalt:

pokvariti, onesposobiti

obdan:

danju

obigravat:

salijetati nekoga

obladat:

nasrtati, navaliti

oblajat:

oklevetati, ogovarati

obliznut:

roditi blizance

obnoć:

noću

obrecnut se:

trgnuti se, iznenaditi se

obrlat:

(obrlatit) nagovoriti, preokrenuti

obrvca:

obrvica, međa, granica. Između različitih parcela zemlje, voćnjaka, oranice ili sl.

obuć se:

postati svećenik

oće se:

pravi se važan

odaklen:

odakle, otkuda

odant:

odahnuti, odmoriti se, napraviti pauzu

odalamit:

snažno udariti

odkučt:

odmaknuti (vidi prikuč't')

odapet:

uginuti, umrijeti

odavle, odavlen:

od ovog mjesta, odavde

odlagati:

potpaljivati. Odlagati vatru: potpaljivati vatru.

odma:

sada, istog trenutka

odsele:

od sada (vidi dosele)

ofarisat:

pogoditi, potrefiti

ogledat:

okusiti, probati. Samo je hranu ogledao: samo je okusio, ali nije jeo.

oguglat:

otupiti na poteškoće, postati neosjetljiv

oka:

orjentalna mjera za težinu. 1 oka=1,283 kg (vidi kantar dida Tome).

okant:

(dugo a) okaniti se, ostaviti se; napustiti

okićen:

ukrašavanjem uljepšan; pijan

okno:

dio pregrade ambara (hambara) za sortiranje i spremanje žita

oklen:

odakle, otkud

okosit se:

ljutiti se, namjeriti se na nekoga

olajat:

oklevetati, govoriti laži o nekome

ondak:

onda, u ono vrijeme

opajdart:

udariti, lupiti nekoga

opandrčit:

udariti

oputa:

u kapanju, zadnji priglavak pod kojim se krije skriveni predmet. Vidi opis ove društvene igre ovdje.

oplet:

poduzmi radnju istog momenta; bježi, potrči, poleti.

ora:

hora, podesno ili pogodno vrijeme

ore:

pijetao, horoz. Koka i ore: kokoš i pijetao.

orit:

tresti se od buke i galame.

osojna:

strana koja nije okrenuta suncu (npr. Lukenda Osojne)

ostruga:

trnje, bodljikavo raslinje

otcapart:

odcapariti, odsječi, presječi, otkinuti.

oš:

hoćeš (oš-neš: hoćeš-nećeš)

ošap:

narezano osušeno voće, koje se moglo jesti kao takvo ili koristiti za kuhanje kompota. Ugodna okrepa naročito zimi (perzijska ruječ).

oškor:

vrsta neobično velike i izuzetno rijetke žuto-zelene gusjenice. Mogla je naratsti i do veličine manjeg krastavca

oštrokondža:

ljuta žena, zajedljiva žena

ošvicat se:

oznojiti se, zajapuriti se.

otalen:

sa tog mjesta, odatle

otkos:

rezultat onoga što se dobije jednim zamahom kose za košenje trave

otkučt:

odmaknuti se od nečega; nešto odmaknuti ili odgurnuti

otpert:

otperiti, odgoditi. Otperilo se: nije se dogodilo. Otperiti se: kada nešto ne ide pa ne ide. Vrijeme se otperilo: vrijeme nikako da se popravi.

otpočint:

odmoriti se, naći smiraj

ovdale, ovdalen:

sa ovog mjesta, odavde

ovolišni:

ovako malen

ozdol:

odozdo

ozgor:

odozgo

P

[^vrh]

pajdo, pajdaš:

prijatelj, suučesnik, ortak

palamudit:

dosadno i isprazno govoriti, gnjaviti

pamrav:

vrsta dosadne mušice koja obitava oko konjskog anusa (latinski Hippobosca equina)

paok:

žbica kotača. Drvena prečka koja vezuje osovinu kotača s naplatcima

parožak:

je dio drvenih ili metalnih vila. Vile se sastoje od više parožaka: drvene od tri, a metalne najčešće od 4.

pasac:

crveni luk pasac, zapravo stabljika mladog luka koja je procvjetala i nositi će sjemenke.

patrljak:

ostatak osječene ili slomljene grane ili ljudskih ekstremiteta

peca:
Peca ili praćka

mala praćka, uglavnom savijena od debele žice u obliku slova Y. Koristili smo gumene niti iz gume za gaće. Punjena je sitnim komadima sječene bakarne žice prethodno savijenim u obliku slova U. Kako je bila izrađena od žice i manjih dimenzija, lakše ju je bilo sakriti. Pogodak ovim žičanim punjenjima bi doista žestoko pecnuo, pa odatle izraz "peca".

peripetija:

zavrzlama, zagonetka

peruška:

Vrh osušenog kokošijeg krila sa perjem. Koristila se prvenstveno za čišćenje šporeta ili peći na drva. Bila je prikladna alatka za zgrtanje pepela i lako se mogla zavući u skrivene kutke ložišta kod odstranjivanja pepeola i čađi. Bila je omiljena i kod stolara za čišćenje radnog stola od piljevine i opiljaka drveta.

picajzl:

dosadan čovijek koji gnjavi sa detaljima; stidna uš

pilo:

glib, blato; takode u smislu nakupljenog onečišćenja u vrelu vode

pirga:

kokoš šarenog perja, tj. crna sa bijelim pjegama (pirgav: pjegav).

pirika:

otporan i žilav korjenasti korov

pišća:

pištaljka. Izrađivana u rano proljeće od grane mlade vrbe, a uz pomoć džepnog nožića. Vidi zvižđa!

pizdarja:

glupost, nered, problem; šteta.

pizma:

ljutnja, zamjerka

plankač:
Plankač

ili bradva je široka zakošena sjekira za tesanje građe, greda, dasaka... Vidi bradva!

plejnata:

od pleha, limena

pletivo:

vunena ili umjetna nit podesna za pletenje npr. priglavaka

pljunut:

gotovo isti, gotovo identičan

plot:
Kanat ograde

ograda od taraba ili popletenih kolaca

ploska:
Ploska za rakiju

pljosnata okrugla boca. Jednu takvu djever nosi u svatovima.

podase:

ispod sebe

podbuo:

podbuno, stanje onoga koji je otekao

podašiljt, podaštrljt, poštrljt:

zašiljiti, podoštriti, npr. olovku, kolac itd

podbjel:

proljetni podbjel, konjsko kopito, bjelokopitnjak. Lat. Tussilago farfara. Cvjeta krajem zime i početkom proljeća.

podjebavat:

izazivati, neukusno se šaliti na tuđi račun.

podmijurt:

dobiti plikove ispod kože, bilo od kakve bolesti ili opekline

podvorkinja:

čistačica u školi

poguzija, poguzlija:

besposličar, neradnik (ne voli raditi, ali voli jesti)

pokusat:

pojesti u slast

polet!:

potrči, poteci!.

poležačit:

ostaviti da se smjesa sjedini. Npr.: zamiješenu kuruzu (kukuruzu) treba poležačiti prije pečenja u pekari.

pomesti se:

zbuniti se

ponaumce:

bez da razumije o čemu se radi; naslijepo, napamet

popara:

hrana od osušenog kruha kuhanog u vodi sa masnoćom (jedna vrsta juhe)

popizdit:

jako se naljutiti ili iznervirati

poren!:

imperativ od glagola potjerati

posan:

postan, nemasan, nemrsan

poškropit:

svetom vodom posvetiti, svetom vodom poprskati

potpira:

drveni sitniš za potpalu vatre: suho granje, triješće, na sitno iscijepane potake.

potec!:

povik nekome da potrči

povazdan:

po cijeli dan

povilent:

povileniti, poplašiti

povodanj:

poplava

prangija:
Prangija za pucanje, model veći.

naprava za pucanje, proizvodi samo prasak. (orijentalno)

pratljača:
Pratljača

drvena udaraljka sa rukohvatom, za udaranje rublja prigodom ručnog pranja

prčevit:

silovit, nagao

prčija:

miraz koji žena donosi u brak

prdavac:

gljiva puhara (latinski Bovista nigrescens) ili bablji sir. Vrsta bijelih sitnih gljiva koja rastu na pašnjacima, a kada sazriju iz njih izlazi tamno smeđi prah ako se na njih nagazi nogom. Plural: prdavci.

prdekana:

zatvor, pritvor, haps

precvikat:

presjeći kliještima

predika:

prijekor, ukor; govor

pređa:

predivo od ispredene vune

prelja:

žena koja prede vunu

prekoviše:

previše

prekrižt kapak:

napraviti znak križa kapkom oka u koje je upao trun. Najčešće pomaže, ako ne onda se ponovi još jednom

prelivoda:

osoba koja često mijenja mišljenje; nestalna osoba

prelo:

večernje druženje uz prikladne društvene igre u dugim zimskim noćima. Najčešće se igralo u parovima muško-žensko. (dugo "e"; vidi sjelo)

presamitit se:

savijati se od bola. Također i presumititi.

pretelj:

otac od snahe ili zeta; prijatelj (a njegova žena: prija)

pričept:

najati, natjerati

prigort:

prežaliti nekoga ili nešto

prikardašt:

preći svaku mjeru.

prikint se:

namučiti se, pomučiti se

prikometnit:

prekobaciti se sa kolutom naprijed

prikoviše:

previše, bez mjere

prikučt:

primaknuti (vidi odkuč't')

prikunjat:

nakratko zaspati

prikuvat:

prekuhati, previše skuhati

priorca:

priorica, ponovno oranje u proljeće ranijeg jesenjskog oranja.

pripeka, prepečenca:

rakija dva puta pečena radi dobivanja veoma jakog destilata (jačina najmanje od 50% volumena alkohola)

pripet:

pripeti npr. kravu. Uz pomoć užeta ili lanca te drvenog ili metalnog klina, izvesti kravu na ispašu i ograničiti joj kretanje

prismrdit:

sudjelovati, doprinijeti

prokatur:

prokaratur. Član misijskog vijeća; onaj koji pomaže pri misnom slavlju

promaja:

propuh

propelt:

Progovoriti, dati glas od sebe. Ni propelt!: Ni riječi! Tišina!

prosjecalo:

kuhano mlijeko se ukiselilo, tj. pokvarilo

proštac:

ili kolac. Zašiljeni kolac nastao cijepanjem i tesanjem drveta. Zabadao se u zemlju udaranjem, a prošće se onda povezivalo sirovim prućem koje se naizmjenično isprepletalo između njih u gornjem dijelu ograde.

prpa:

strah

prsten:

proslava kod ispraćanja mlade prigodom udaje

prutaljka:

prutačica, poljoprivredno oruđe, kopačica s redom motika koje vuče zaprežna stoka, konj ili volovi. Koristila se za siječenje trave između redova nasada, npr. kukuruza.

prvošnji:

priošnji, nekadašnji

pucalo:
Pucalo za vunu i konoplju

drveni luk sa konopcem, koristio se za rastresanje: vune, kudelje i sl.

pucarak:

vrsta sitnog kukuruza koji se koristio za pravljenje kukurznih kokica prženjem zrna na vrelom ulju

pumperce:

vrsta debelih ženskih gaća sa kratkim nogavicama obrubljenih elastičnom gumom.

puvat se:

praviti se važan

R

[^vrh]

rađe:

radije, najradije

raga:

(kratki vokali) mršav, neugledan, bezvrijedan (npr. konj)

ranjka:

posuda za hranu, šerpa

rašetka:

rešetka

raskusurat:

raščistiti stvari ili odnose; podmiriti dugove

rast:

hrast, hrastovina

rašeto:

rešeto je grublje od sita. Služilo je za čišćenje žita od slame.

razgalt:

izvedriti se; okrijepiti se

razjebat:

rasturiti, upropastiti, pokvariti

razljevuša:

vrsta pite sa razlivenim tijestom i jajima, te najčešće dodacima voća, npr. trešanja

rđavo:

nevaljalo: dijete, čeljade, djelo, namjera...

reć:

(izgovara se sa karakterističnim dugim "e") kazati. ("Ja ću te reć mami!"

rerna:

pekara, dio štednjaka za pečenje, npr. kruha

rešeto, rašeto:

sprava za prosijavanje žita ili drugog sjemena

rešt:

zatvor. Ovdje u smislu kraćeg ostanka u školi za kaznu, kako se ne bi išlo doma sa drugom djecom. (Germanizam, Rest: ostatak).

reza :

(kratko e) klizna naprava za zaključavanje ili zapiranje.

riga:

(kratko i) povraća

riglovana:

riglovana kuća, napravljena konstrukcija od drvenih greda, a između zidano opekom.

ripćat:

riptati, jako kašljati. (životinja ripće, a čovijek kašlje)

Rjeka:

(izgovara se s dugim 'e') cerički (selo Cerici) naziv za rječicu Bukovicu

rospija:

prosta žena; prostog ponašanja

roša:

rupa u zemlji kod igranja klikerima (staklenim perlama)

rpa:

hrpa, gomila

rskav:

hrskav; nedovoljno kuhan

rskavca:

hrskavica

ršum:

rusvaj, nered, lom (perzijska riječ)

ručat:

ridati, veoma jako plakati, jaukati; puhati ili svirati na rukaljku (vidi rukaljka)

ruda:

izdužena štanga zaprežnih kola koja služi za upravljanje smjera

rukaljka:
Vrbova rukaljka

(izgovara se sa dugim "u") vrsta trube izrađivana od kore vrbe, a mogla je proizvesti dosta intenzivan zvuk

rukovjet:

mjera za cvijeće ili druge biljke kojse mogu stati u obujam jedne ruke.

rusvaj:

nered (perzijski rusvaj: lom)

S

[^vrh]

sadžak:

metalni podmetač za platu štednjaka na drva, a funkcija mu je odvojiti posudu koja se stavi na njega od vrele plate.

sač:

peka ili metalna tepsija sa poklopcem za pečenje hrane na žaru.

salaukovna:

loše vrijeme ili nevrijeme. Kaže se: "Prava salaukovna" kod npr. sniježnog nevremena.

saponjac:

metalna kopča na kožnom kaišu ili opancima za zakopčavanje.

sine:

obraćanje djetetu ženskog roda, npr. Edita sine...

sjelo, sjedenje:

večernje druženje uz priču, šalu i praktične kućne ručne radove

sklepat:

napraviti provizorno na brzinu

skucat:

s vremenom pomalo skupiti ili nakupiti

skupljat zjake:

besposličariti, ništa ne raditi

smazat:

brzo i uslast sve pojesti

smrdelj:

smrdljivi martin (latinski Podisus maculiventris)

spanđat:

sprijateljiti se, udružiti se

spjerne:

spjerine, voda nakon pranja posuđa. Kako se ranije nije deterdžent upotrebljavao, mogla se ista davati svinjama. (vidi napoj)

srča:

boca, staklenka.

stan:

tkalački stroj, razboj, za tkanje tkanina ili ponjava

stap:
Stap za putar

drvena veoma izdužena kačica snabdjevena sa šupljikavim "klipom", a služila je za tučenje kiselog vrhnja u svrhu ekstrahiranja putra (maslaca)

starež:

obična vrijes je patuljasta grmolika biljka sa drvenastom stabljikom i prekrasnim ljubičastim cvjetovima dok cvjeta. Raste obično na nekulitviranim površinama. (Latinski Calluna vulgaris)

steranje:

vješanje opranog rublja na sušenje.

stevena:

krava sa teletom u trbuhu

strana:

kosina, nagnuto tlo

strija:

nadstrešnica

strovalt:

propasti, pasti sa visine; iznenada se srušiti

stroža:

ležaj punjen slamom. Vrećasta gruba tkanina, veličine ležaja koja se punila slamom, što je davalo karakteristični središnji izdignuti dio kreveta.

strunjca:

platnena vrećica napunjena sa zobi ili nekom drugom žitricom, a koja se prebacivala preko uši i vješala o glavu konja, a iz koje bi životinja rado jela svoju porciju žitarica.

sučeš:

lažeš, petljaš.

sučim:

s čim

sud:

posuda

sukljat:

jako se dimiti.

suvoparno:

suhoparno; nedovoljno masno

suvez:

savez ili udruženje dviju osoba radi lakšeg obavljanja posla

svak:

muž moje sestre; zet

svraćanje:

dolazak u goste nakon npr. blagdanske proslave (nakon goda u selu)

Š

[^vrh]

š-:

(prijedlog) šnjim, šnjom; s njim, s njom

šaer:

veća drvena građevina za pohranjivanje velike količine sijena za stoku.

šćap:

štap, prut

šćućurt:

šćućuriti se, stisnuti se, pritajiti se. Skupiti se zbog hladnoće

šebesarka:

boca šebesarka, karakterističnog izgleda. Ime je dobila po bezalkoholnom piću šabesa (Chabeso), pa otuda u izgovoru: šebesa. Podrijetlom iz Njemačke, a prodavalo se kod nas između dva svjetska rata.

škaf:
Drveni škaf

vrsta kačice. Detaljan opis ovdje.

škomračit':

(škomračiti) štedjeti, ne uzimati previše

šljem:

vrsta domišljate alatke koja je pravljena od metalne kacige njemačke vojske iz II sv. rata. Kacigi se dodavala držalica (npr. drveni rukohvat od lopate), a služila je za vađenje koma iz drvene kace kod pečenja rakije. Šljem sa drškom bi činio jednu ogromnu kutljaču.

šnjim, šnjom, šnjima:

s njm, s njom, s njima

šodor:

krupni rijčni pijesak za nasipanje puteva

špica:

drvena čivija (drveni klin) koja drži teljig u jarmu za uprezanje volova.

špica:

košpica, sjemenka (špica mesirače)

šparet:

šporet, štednjak na drva ili el. struju

šprulja:

dugačka drvena motka za trešenje npr. šljiva sa drveta šljive. Motka je najčešće od usječene mladice drveta lijeske.

šrot:

krupno mljeveno kukuruzno brašno obogaćeno dodatcima za hranjenje pilića

šumnjaci:

ljudi ili vojne formacije nepoznatog sastava na kraju i poslije drugog sv. rata. Ovim izrazom se pokušalo plašiti djecu kada su bila neposlušna

špajz:

spremište za hranu (germanizam die Speise)

šteka:

rukohvat za otvaranje vrata (germanizam stecken)

šuša:

neuka, nesposobna osoba

T

[^vrh]

talaška:

talašika je ženski oblik imenice talaš. Talašika je otpad od drva koji nastaje hoblanjem drveta. To su tanane uvrnute drvene ljuske. Talaš znači i otpad, smeće u pravom i prenesenom značenju.

taman:

baš, točno, po mjeri; odgovarajuće (arapski tamam)

tandrkanje:

lupetanje nečega tijekom kretanja

taraba:

vertikalni dio drvene ograde; neznalica, nesposobnjaković, glupan

teošnjak:

ograđeni prostor u staji za telad, kako bi se odvojila od krave, radi kontroliranog dojenja.

tikva:
Tikva za vodu

jednogodišnja vrsta iz porodice istoimenih biljaka. Vidi cuk u listi dr. Ante Orlovac! Takoder i izraz za glavu u prenesenom smislu, npr. boli me tikva (glava). (latinski Cucurbita lagenaria)

tocilo:
Tocilo za oštrenje

okrugli kamen za oštrenje alata i oruđa.

tolišni:

tako malen

tolki:

toliki, toliko veliki

traženje ambara:

u kapanju, prvi potez traženja. Vidi opis ove društvene igre ovdje.

trept:

(izgovara se sa dugim vokalom) strahovati, bojati se

trevit:

sresti, susresti, trefiti (germanizam treffen)

trijebt:

trijebiti, čistiti od nečega (npr. trijebiti: grah, uši u kosi...)

triješće:

trijeske, sitni ostaci drveta nakon cijepanja

trik, trika:

društvena igra, igranje trika. Identična igri mlin, gdje treba uspjeti poredati tri figure u red na već definiranim linijama. Igraju je dva igrača, a mogla se igrati i na tlu gdje bi se štapom ucrtale karakteristične linije sa presijekom gdje su se stavljale osobne figurice, a koje su mogle biti dvije različite sjemenke, ili kamenčići sa dvije različite boje.

trklja: Drvena trklja

osušene drvene motke prikovane u obliku trostrane piramide sa prečkama, Služila je za sušenje sjena ili svježe pobranih stabljika graha. Na trklji stoji sušeni materijal odvajen od površine zemlje.

tuć žabu:

obaviti spolni akt (barlovački novokomponirani izraz koji sam čuo prvi puta 80-ih godina prošloga stoljeća)

tunja:

dunja (latinski Cydonia oblonga).

U

[^vrh]

ubit se:

udariti se

udiš!:

govorni poticaj stoci koji se izgovarao prigodom napajanja: "Udiš daga!"

udrobt:

namrviti u kakvu tekućinu

uja:

huja, ljutnja

ujak:

bosanski naziv za franjevca, fratra. Nastao u turskim vremenima u svrhu prikrivanja svećenika. Djeci se govorilo da je došao ujak (mamin brat). Time se varalo djecu, a onda i turke ako bi pokušali od djece doznati identitet posjetitelja. Izgled ujaka, franjevca iz pretprošlog stoljeća: fra Stipo Orlovac (1836-1882).

ujmit:

uzeti na pozajmljivanje

ukoljenčit:

vezanjem glave životinje za jednu nogu kratkim konopcem, kako bi se ograničila brzina kretanja te životinje tijekom slobodne ispaše

undra:

pomoć koja se dijeli najčešće od ili u aranžmanu državnih vlasti. Izraz koji dolazi od skraćenice poslijeratne međunarodne organizacije UNRRA (United Nations Relief and Rhabilitation Administration).

upast:

pasti. Nemoj upast! Značenje: pazi se da ne padneš.

upicant:

urediti se, dotjerati se

useknut se:

ispirivanje nosa. Zapovjedni način: Usekni se!

ušćipak:

uštipak, jednostavan tanki krušni kolačić.

uzeo:

kupio (npr. uzeo auto: kupio auto)

užgat:

užegnuti; pokvariti se

V

[^vrh]

vagjer:

služi za uprezanje konja u zapregu

vajda:

korist. Nema vajde: nema koristi (arapski fajda: korist, dobit)

vangli:

Okrugla emajlirana metalna posuda, uvijek sa dvije ručke. Koristio se najčešće za mjesenje tijesta za kruh kao i mnoge druge praktične potrebe u kuhinji.

varćak:
Varćak

posuda izrađena od laganog izdubljena drveta ili drvenog furnira. Poveća drvena posuda sa prikovanim dnom i napravljenim prikladnim drvenim poklopcem. Koristio se za držanje manje količine žita ili sjemenki, npr. graha. Neko vrijeme je postojala drvena industrijska ambalaža, koja je odlično služila ovoj namjeni. Na kraju je došla plastična ambalaža u obliku buradi različitih zapremina.

vašar:

sajam (mađarski)

vavjek:

uvijek

vazdan:

po cijeli dan

vikat, viče:

zvati, zove. Mi njemu vičemo Pobro: mi njega zovemo Pobro. Mi njega zovemo po nadimku ili imenu.

vižlica:

spretno i okretno žensko čeljade

vlajna:

vlajina, vlahinja, praoslavka

voda:

ovuda, ovim putem

vodjer: Stari vodjer

vodijer, drvena ili metalna (a kasnije i plastična) posuda za vodu u kojoj se pohranjivao brus i mazalica prigodom košenja ručnom kosom. Mogla se zadjenuti za pas i zabosti u zemlju. Služila za držanje brusa (oštrača) u vodi, a za oštrenje kose pri ručnoj kosidbi trave. (vidi brus)

voz:

tovar sijena na zaprežnim kolima

vratnjice:

malena kapija od drveta za prolaz u plotu ili tarabama

vrovac:

vrhovac, pastir sa okolnih planina

vrovna:

vrhovina, obitavalište vr'ovaca

vrsta:

kamena strana, strmina u šumi (npr. Šalića Vrsta)

vršalca:

Vršalica za žito.

vršalica, stroj za vršenje žita

vrtoguz:

nemirno živahno dijete ili drugo živo biće

vukojebina:

daleko i zabačeno mjesto

Z

[^vrh]

zabact:

zagubiti, sakriti (zabaciti trag: sakriti trag).

zabasat:

zalutati

zabibert:

uraditi nekome nešto na podmukao način

zaja:

kod igre klikerima izgovara se jasno kako bi se rezerviralo zadnje bacanje kod početka nove igre.

zakerat:

zanovjetati, ometati, smetati

zakretanj:

tanje drvo za pritezanje natovarenih zaprežnih kola ili traktroske prikolice uz pomoć lanca i zakretnja

zamandalt:

zatvoriti, zaključati

zava:

zaova ili muževa sestra

zarana:

ranom zorom

zatroskat se:

zaljubiti se

zazubce:

izraz "rastu mu zazubice" - toliko je gladan da mu rastu zazubice kada vidi hranu, šmagati se. (vidi listu dr. Ante Orlovac pod šmagati)

zdipt:

ukrati na brzinu

zelje:

sitni tamno-zeleni i masni listovi koji se beru u proljeće po bukovačkim barama i kuhaju skupa sa koprivama. (Latinski naziv: Rumex crispus, obitelj Polygonaceae). U novije vrijeme, zelje je sve više istisnuo špinat.

zjaka:

vika, galama (Prodavati zjake: prodavati galamu)

zova:

zovina, bazga (latinski Sambucus)

zucnut:

progovoriti, prozboriti

zveka:

sunce (zveka upekla: sunce upeklo)

zvizdan, zvizgan:

žega

zvižđa: Pištaljka ili zvižđa

pištaljka (od glagola zvižđati). Izrađuje se od komadića tanke vrbove grane u proljeće.

Ž

[^vrh]

žaga:

ručna pila, testera

žbica:

metalna tanka šipka u obliku slova L, kojom se učvršćivao teljig na volovskom jarmu

žblia:

brzo pije, salijeva u grlo

žera, žeravca:

žar, žeravica

žderat:

pohlepno jesti (Životinja ždere, a čovijek jede)

žežnica:

mjesto(objekat u šumi) gdje se palio (proizvodio) drveni ugalj - ćumur

žgoljav:

mršav

žnjuke:

noge

žmuklja:

ždere, jede halapljivo

Karakteristični oblici i izgovor nekih osobnih imena:

Ato, Ata:

Anto od milja

Cele:

Cecilija

Cica:

Cecilija od milja

Cvita:

skraćeni oblik ženskog imena Cvijeta

Ilko, Ile:

Ilija

Ilkan:

Ilija

Iva:

(izgovara se sa kratkim "i") oblik muškog imena Ivo

Ivcan:

Ivica, Ivan

Joskan:

Josip, Joso

Josa:

(kratki vokali) Joso

Jura:

(kratki vokali) Juro

Fina:

(dugo "i") skraćeni oblik ženskog imena Jozefina ili Serafina.

Finka:

(dugo "i") skraćeni oblik ženskog imena Jozefina ili Serafina.

Franja:

Franjo (oba kratka "a")

Markica:

deminutiv od Marko

Pejo:

Petar, Pero

Pera:

(kratki samoglasnici) Pero, Petar

Ruža:

(izgovara se sa kratkim vokalima) Ruža

Stio:

(dugo "i") Stjepan, Stipo

Stipa:

(kratki samoglasnici) Stipo

Tunjo:

Anto

  1. Imena kao npr.: Ato ili Ata, Tunjo, Cvita, Markica..., su se najčešće upotrebljavala kao nadimci ili imena od milja. Vjerovatno ima i izuzetaka, zbog ustaljenosti tih imena, da se novorođenom djetetu da baš jedno takvo ime. Ipak, osobe se najčešće nisu tako stvarno zvale, nego su se, zahvaljujući tim svojim karakterističnim "govornim" imenima mogle lako prepoznadi i identificirati. Korištenjem njihova pravog imena je obično unosilo pomutnju i poteškoće u prepoznavanju, tj. identificiranju stvarne osobe.

  2. Imena kao npr.: Jura i Ruža nisu ni po čemu karakteristična, jer su to uobičajena imena u hrvatskom narodu. Specifičnost jeste to što su se izgovarala (ne uvijek) na jedan poseban način - sa kratkim vokalima. Dakle, postojala su dva oblika izgovora ovih imena: jedan sa kratkim samoglasnicima i drugi tradicionalni sa dugim "u".

  3. Imena kao Ato i Tunjo su najčešće upućivala da se radi o muškom imenu Anto. To pravilo je moglo imati i svoje izuzetke, naročito u slučaju ovog drugog imena.

  4. Zanimljiv je oblik muških imena: Josa, Jura, Franja, Pera, Stipa itd. Ovdje je zamijenjen samoglasnik "o" na kraju imena sa samoglasnikom "a".


NEKE IZREKE

  • K'o da radiš tuđom rukom.
  • Ić' tabanović fijakerom.
  • Bolje se ciganski vozit', nego gospodski hodit'.
  • Ne laje kuca radi sela, nego radi sebe.
  • Kese nisu sestre.
  • Što je babi milo to joj se i snilo.
  • Dobar i budala dva rođena brata.
  • Kud svi turci, tud i mali Mujo.
  • Neće grom u koprive.
  • Puče k'o grom iz vedra neba.
  • Nit' cura za udaju, nit' krava za prodaju.
  • Ima jezik k'o krave rep.
  • Mlad k'o rosa u podne.
  • Pošalj' budalu na vodu, pa sjed' i plač'.
  • Tup k'o ćuskija.
  • Trla baba lan da joj prođe dan.
  • Skupo ko svetog Petra kajgana.
  • Sam k'o gluvo pašče.
  • 'ajd Alija da je vojske više.
  • Skuplja pita neg' tepsija.
  • Nije đon obraz.
  • Izvana gladac, iznutra jadac.
  • Tiha voda brijege nosi.
  • Lupa k'o Maksim po diviziji. (Njemačka teška strojnica Maxim '08 iz I svj. rata).
  • Sit gladnom' ne vjeruje.
  • S neba pa u rebra.
  • Badnjak na kuću, Bog i Gospe u kuću. (Pozdrav na Badnji dan).
  • Okolo kera pa na mala vrata.
  • Nema ni kučeta ni mačeta.
  • Čestit Božić - čestita ti vjera i duša. (Čestitanje Božića i odgovor na čestitanje).
  • Ak' je sila kopat', nije sila mr'jet.
  • Treba još dosta pure pojest'.
  • Blei k'o tele u šarena vrata.
  • Hrče k'o top.
  • Spava k'o zaklan.
  • 'ko u vatru puše, žeravice mu u oči lete.
  • Živi k'o bubreg u loju.

Literatura

Tijekom obrade prikupljanih bukovačkih lokalizama, koristio sam za pomoć sljedeće rječnike:

  1. "Rječnik stranih rječi", Zagreb 2002. Autori: Šime Anić, Nikola Klaić i Želimir Domović
  2. "Leksikon stranih riječi", Beograd. Autor: Milan Vukajlija.
  3. "Turcizmi u srbskohrvatskom jeziku", Sarajevo 1966. Autor: Abdulah Škaljić.
  4. "Sinjanje - riči - izreke - poslovice - ricete", Sinj 2015. Autor: Joško Kontić.
- Bukovici s ljubavlju: Marinko Orlovac

Prikladne stranice

Stranica sa etnografskim sadržajima.
Karakteristike govora.


[^vrh]