[^vrh]

molim?, šta kažeš?

odijelo (germanizam der Anzug)

drzak neotesan čovijek

ali, (uzrečica) "Ama nemoj to raditi" (turcizam ama: ali)

hambar, spremište za žito.

pastuh, mužjak konja za rasplod.

svakojako smeće i beskorisne stvari. Takođe i za čovijeka, kada je beskoristan.

nered, sveopći nered

aljkav, nemaran, nespretan, neuredan.

ljutnja; glagol, aturiti: zamjeriti, uzimati nekomu za zlo.

Višegodišnja biljka. Odraste preko 1 m visine, ima izdužene listove, jako neugodna mirisa. Cvjetovi su bijele boje, a plodovi sitni crni (latinski Sambucus ebulus)
Postoji npr. izrazi: "Smrdi k'o avdika" ili "Jesi li se najeo avdike?" (što će reći: pa lupaš gluposti)

[^vrh]

babine. Vrijeme koje porodilja provede u postelji nakon poroda.

babca je vrsta malenog nakovnja dizajniranog za klepanje kose za travu, skupa sa vrstom čekića koji se zvao klepac (vidi pod klepac). Babica se zabijala u zemlju, a kako ne bi otišla preduboko ispod se stavljala daščica ili dva manja drveta paralelno položena.

vrsta dlake u kosi koja iritira, a čupa se sa prstima ili pincetom.

šarka.

umetak, uložak. Najčešće umetak izmedu zračnice i oštećene vanjske gume bicikla.

onaj koji nema sreće. (turcizam bahtsız)

govoriti gluposti

lopov, bekrija. Izraz i za nestašno dijete. (arameiska Barabba: očev sin)

livada za ispašu stoke ili kosidbu trave uz potoke ili rijeke, koju isti često plave. (plural: bare).

površina manja od bare.

Glinena posuda za vodu, slična ćupu (turcizam bardak: čaša).

bašta, vrt. (Gruntovni naziv posjeda zemlje moga dida Tome Orlovac jest upravo "Bašča").

ručna svjetiljka koja koristi naponske baterijske elemente za pogon. (vidi: gorivo).

baturica, igla sa glavom. Služi za privremeno pričvršćivanje kod šivanja.

lutanje, traženje, hodanje naslijepo

pauk

vrag; problem.

smetanje, dosađivanje

bešika, kolijevka

osoba u koju se uopće ne može imati povjerenja; beskorisna štetna osoba.

očigledno, zaista, dabome (turcizam, besbelli).

osim što su dio konjske opreme, ovdje se radi o detalju napravljenom od platna sa dva velika džepa u koja se stavljalo žito za ručnu sjetvu. Napunjene vješale bi se preko ramena. Jedan Džep je bio na prsima a drugi na leđima. Kada bi se prednji ispraznio tijekom sijanja, samo bi se prebacio onaj s leđa naprijed i nastavilo sa sijanjem dok bisage ne bi bile potpuno prazne.

bulji, napadno gleda. (Šta bleiš?: šta buljiš?)

trputac, trajna zeljasta biljka.

Uglavnom poštapalica. Dolazi od bolestan nebio, bolan nebio, pa skraćeno: bolan.

kuglica, dio nakita za jelku..

e moj brale - e moj brate (čovječe, prijatelju).

bradavica, bubuljica

ili plankač je široka zakošena sjekira za tesanje građe, greda, dasaka... Vidi plankač!

bez. (Brez kraja i konca: neprekidno.)

bezobrazan

brzoplet

jako loša rakija (Na niskim temperaturama postoji rizik od zamrzavanja!)

vidi trklja

drljača, poljoprivredni alat sa klinovima za usitnjavanje oranice prije sjetve.

podesno mjesto bez mosta na kojem su ljudi, stoka ili kola prelazili rijeku ili potok. Bukovački Brod, Bajinski Brod. (vidi ćuprija)

sramota, stid

oštrač ručne kose za kosidbu trave. Izradivao se od specijalnog tvrdog kamena, koji je agresivno brusio oštricu kose. Držan je u vodi u posudi zvanoj vodjer (vidi vod'jer)

žohar, vrsta spljoštenog insekta sa pipcima iz obitelji Blattidae.

naziv za mućalne u susjednom selu Cerici. Radi se o ukusnoj tekućini, nusproizvodu kod proizvodnje maslaca u stapu.

uska teška motka za iskopavanje.

budaletina (augmentativ od budal).

drvena posuda sa zakrivljenim dugama za držanje rakije. Drvena bačva.

[^vrh]

Ne! Zvuk negodovanja. Zvučni glas koji se dobije odvajanjem vrha jezika od nepca. Usljed prethodno stvorenog potpritiska, u trenutku odvajanja, nastane ovaj karakteristični zvuk. Isti se ne može točno iskazati našim alfabetom. Primjer zvučnog glasa 'c' ovdje.

kazaljka sata, cager na cageru: kada se velika i mala kazaljka sata poklope (germanizam, der Zeiger).

kliješta (germanizam, od: die Zange)

mačka. (Izreka: "Doće cica na kolica" - "Tko čeka taj dočeka").

uprženo brašno na ulju ili masti koje se davalo maloj djeci za hranu.

životni minimum. Toliko malo da se ne može preživjeti.

leš, strvina uginule životinje koji zaudara.

vađena ručno iz trule sredine debla drveta ili trulog panja. Stavljala se u saksije radi sadnje cvijeća.

vrsta crvene gline kojom su se kad je razmućena u vodi mogli bojiti zidovi ili drveni dijelovi građe kuće. Toponim Crvena Zemlja, je groblje u selu Cerici (Latitude: 44°54'18.10"N; Longitude: 17° 9'8.56"O). U otpinu vode i crvene zemlje se također namakao konopac, onda zatezao uzduž drvenog balvana radi ocrtavanja linije prije tesanja u građu. Zategnuta špaga bi se podignula na sredini i onda iznenada pustila. Prilikom udarca o površinu drveta dobila bi se lijepa ravna crvena linija.

duda, varalica

cucunati, ljuljuškati u krilu, npr. dijete

šećer. (germanizam der Zucker)

bojati se

[^vrh]

sastavni dio kotla za pečenje rakije. Čabar se puni hladnom vodom. Kroz njega prolazi spiralna bakarna cijev gdje se alkoholne pare hlade i pretvaraju u alkoholnu tekućinu - rakiju.

džepni sklopivi nožić. (Postoji izreka: "Što je Bosanac bez čakije?"). (Turcizam, çakı: džepni nožić).

kontinuirano se kretati ili raditi.

iskati, dosađivati i neprekidno nešto tražiti.

drvena posuda iz koje se nekada jelo. Kasnije naziv korišten za posudu iz koje su jeli psi ili mačke. (Turcizam, çanak: zdjela).

mistična radnja, gatanje.

metalna čahura od metka; zaštitna ovojnica iz koje se razvije npr. leptir.

krug. Vrtiti se u čavrndiju: okretati se u krug.

članovi obitelji ili kućanstva, ukućani

metalna grebalica za timarenje konja

čivija je kajla, najčešće načinjena od klinasto otesanog drveta, a služila je za uglavljivanje različitih drvenih detalja. Glagol: čivijati, učivijati.

ščepati, zgrabiti.

zaravan, čistina, ledina

čokot vinove loze, čot loze (latinski Vitis vinifera).

(izgovara se sa kratkim "u") muški spolni organ. (Turcizam çük: penis).

osjeti se čulom mirisa u smislu smrdi, zaudara

čuvarkuća, vrsta kaktusa koja je rasla na krovu kuće. Mogao je rasti na golom crijepu i preživljavati sva godišnja doba. Koristio se za liječenje bolova u uhu presanjem soka iz njegovog lista (latinski Sempervivum tectorum)

[^vrh]

kapa, pokrivalo za mušku glavu, mala kapa, kapica.

čiba, bubuljica (latinski acne)

čibuk, vrsta lule; ćibučenje: pušenje.

mučena pržena jaja.

ćokanj, čokanj. Staklena posuda za rakiju volumena ne većeg od 0,2 l.

(ili ćukni) natoči malo, naspi malo, dodaj zeru! (turcizam, küçük: malo; çok küçük: vrlo malo).

uzrečica; vrag... "Koji ti je k.... (vrag)"? - "što je s tobom"? (Turcizam, çük: penis. Na češkom čurák).

glinene posuda, uglavnom za vodu. Djeca bi donosila težacima na polju vode u njoj iz koje su oni pili i gasili žeđ. (arapska riječ, na turskom küp)

dolazi od turske riječi köprü što znači most. Izreka: "što na mostu dobije na ćupriji izgubi". Bukovačka ćuprija. Vidi brod!

oblutak, odrezani komad drveta duljine oko jedne potake. Ćutak = ćutuk. (Turcizam kütük: panj).

[^vrh]

krava, izraz od milja za kravu

zapovjedni način (imperativ) iza kojega slijedi glagol, npr.: deder čitaj!

slavlje, fešta. (Turcizam dernek: vašar, sajam, narodni zbor)

kuburiti, boriti se sa životnim poteškoćama. (turcizam deverluk: životarenje)

olovna municija za zračnu pušku. Ime riječi diabolo dolazi od žonglerskog pribora istog imena koji se sastoji od dvije spojene polulopte. (Tko ima floberku, tj. zračnu pušku, trebaju mu diabole za pucanje).

djeda, dida; otac od majke ili oca; starija osoba

stub u ogradi ili građevini

govoriti, razgovarati, pričati. Sjediti na divanu i pričati. (orijentalizam)

dokad, do kada

dohvatiti, dodati

(dugo i) dolje; prema dolje (vidi gorika)

do onog mjesta

(kratki vokali) do sada (vidi odsele)

do ovog mjesta

(kratki vokali) biti dovoljno, biti dostatno

izmet, izmetina. (Ne brinite! Ovo je samo od plastike i može se kupiti npr. preko eBay).

ljuti se

trešenje, npr. tijekom vožnje

crijeva, uglavnom životinje.

kad jedna osoba pipa drugu

na brzinu ukrasti

(dugo u) prijateljica

drukčije, različito

daždevnjak (latinski Salamandra salamandra).

(krati samoglasnici) neznalica; malouman

(kratki vokali) drveni vertikalni dio kace

pravi se važan; koji je ohol

[^vrh]

gdje?

kamo ćeš?

đinđuve, sitnice, bižuterija

vrsta sitnih kokoši

dijete. Izraz, teško k'o đumle: babe su rado nosile svoju unučad na rukama. Kako su unučad rasla i postajala teža, a stare ruke umornije, nastao je ovaj izraz. Koristi se i za druge stvari kada se želi naglasiti kako je objekat težak.

svi zajedno, svi skupa

[^vrh]

pribor za jelo (germanizam Der Esszeug)

vitlo, npr egija na bunaru za podizanje kante sa vodom.

[^vrh]

[fojercojg], upaljač, plinski ili benzinski za pripaljivanje cigareta ili vatre (germanizam das Feuerzeug). Moja stranica o IMCO benzinskim upaljačima je ovdje.

zadobiti, biti premlaćen. (vjerojatno germanizam od fassen)

količina namirnica prema sljedovanju ili tjednoj (mjesečnoj) nabavi. (germanizam fassung)

(kratki samoglasnici) vata, pamuk

poštovati, voditi brigu, biti zainteresiran (turcizam vermati).

štednjak na drva ili šporet. Ovaj starinski model je napravljen uglavnom od željeznog lima, a plata sa kolima su napravljene od lijevanog gusa. Ime je dobio po svome karakterističnom izgledu koji podsjeća na fijaker.

lijepo, krasno

zavjesa, zastor (germanizam Vorhang: prozorska zavjesa)

zračna puška, tičarka. (Ako imaš floberku trebaju ti dijabole).

daska od oko 2 cola (5 cm) debljine. col = Zoll = inch

prskati na sve strane, stvari lete na sve strane

vrsta; (Iste frke: iste vrste. To je posebna frka: to je posebna vrsta).

četvrtina (germanizam ein Viertel)

žurba, gužva, zbrka (turcizam frtutma, fertutma: zbrka, gužva, metež)

[^vrh]

gaj, lug, manja šuma, naročito ako je ljudskom rukom održavana (latinski lucus nemoralis: šumoviti gaj). Npr.: Perića Gaj, Markanov Gaj ili Lug.

pletena staklena posuda za rakiju. Ovaj na slici je od 3,7 l. Gallon: imperial ~ 4,5 l; UK gallon ~ 3,7 l.

petrolej za osvjetljivanje, gaz za lampu. Na engleskom: White spirit

ljulja, ljuljačka

god u selu - misa pri svetkovini, obično zavjetnoj za to selo

neimašan, siromašan

Naoblačuje se i sprema se možda na kišu ili nevrijeme.

gvožđa, željezna naprava, koja se napinje, a služi za hvatanje životinja

gore; prema gore (vidi dolika)

naponski element ili elementi spojeni u naponsku bateriju. Koriste se za pogon npr. ručnih svjetiljki, tranzistorskih prijemnika. (vidi: baterj'a)

grah (latinski phaseolus)

drvene grablje su poljoprivredno oruđe za skupljanje ostataka: trave, otave ili slame. Ove ovdje su izgledom identične onima koje smo imali u mome djetinjstvu.

Metalne grablje sa drvenom drškom. Puno su čvršće od drvenih. Sa njima se, između ostalog, rahlila zemlja u bašti i pravile gredice za sadnju luka.

sprava za mjerenje jačine alkohola. Areometar ili alkoholmetar je uređ za mjerenje gustoće tekućina. Grad je mjerio jakost alkohola. 16 gradi = 40% alkohola (16*2,5=40).

srlja, neoprezno žuri

alatka slična grebenima. Ova se ne drži u ruci kao grebena, nego se položi na zenlju i pričvrsti jednim klinom kroz rupu u daski. Služila je za čišćenje lana od sjemenki.

grijeh, grehota; šteta. (Griota je bacati hranu)

grlica, divlji golub, (latinski Streptopelia turtur)

dvije u "V" formaciju spojene daske koje vuku upregnute životinje kako bi se put očistio od snijega.

zagrtaljka, metalno poljoprivredno oruđe koje vuku upregnute životinje, a koristilo se za zagrtanje kukuruznog ili krumpirovog nasada.

od pruća opleteni kolut koji je služio za zatvaranje drvenih vratnjica. Često je pravljena upletanjem tankih grana divlje loze.

sporo napredovanje u radu ili hodu

[^vrh]

odjeća (Bez haljina: bez odjeća. Obuci haljine: obuci se!)

posve, potpuno

nešto što pristaje, paše, odgovara

ručica za upravljanje; ostatak nečeg odlomljenog

nakrivljeno, koso

hodider, dođider, imperativ od hodi, dodi

problematična osoba (germanizam Hochstapler: otmjena varalica, otmjeni probisvjet)

[^vrh]

emajlirana posuda sa poklopcem za kuhanje kave. Obično je veća od džezve. Poklopac donekle doprinosi čuvanju topline. Veći modeli su mogli skuhati više od jedne litre kave. EMO Celje je bio model koji mi je bio uzorak kod modeliranja ovoga moga primjerka napravljenog samo po osobnom sjećanju. (turcizam ibrik: posuda sa uskim grlom)

infarkt, moždani ili srčani udar

nerazumljivo pjevati ili govoriti.

strina od milja

iskobeljati se, izvući se

ispočetka, ponovo

od prve

predosjećaj (u kapanju) koji navodno imamo znajući pod kojim priglavkom se krije skriveni predmet. (arapski išćil: naslućivanje, slutnja) Vidi opis ove društvene igre ovdje.

iščašiti, npr. nogu, ruku.

provrtiti; rješiti problem

istući, isprašiti. Dvosmisleno: istjerati; isprašiti prašinu. (Vidi kefa).

imalo, ma i najmanje

izlanuti se, omaškom nešto kazati, odati se

istući, izudarati

[^vrh]

jer; zato što

negacija; ne, nikako (turcizam yok: ne)

opet, ponovo

jugo, južina, južni vjetar uz nizak tlak.

[^vrh]

sposoban, vješt (arapski kadar: sposoban, mogućan; turski kadir)

vrsta gumenih opanaka bez kopčanja

niz taraba prikovanih uz pomoć čavala na dvije poprečne prečke zvane živoke, pa tako čine jednu cjelinu, koju je moguće postaviti ili premjestiti kao takvu.

korbač za tjeranje stoke u zapregi

(dugo samoglasnik) nakaniti, namjeravati. Ne mogu se nakant: ne mogu se namjeriti.

vaga za vaganje npr. žita. Mogla je imati podjelu u okama ili kilogramima. (latinski kantar) opis i izgled kantara ovdje.

izlijev krvi u mozak, moždani udar (medicinski cerebrovaskularni inzult)

(obadva kratka "a") večernja društvena igra koja se uglavnom igrala za stolom uz pomoć priglavaka ili vunenih rukavica. čarapa, pod koje se sakrivao jedan novčić ili prsten. Vidi opis ove društvene igre ovdje.

novac ostavljen unapred kao jamstvo buduće kupovine (talianski caparra)

inat, tvrdoglavlje, prkos (talijanski capriccio)

vrsta kokoši sa ukrasnom pernatom kiticom na glavi, koja liči na kapu, pa odatle i slikovit naziv: kapurka.

kalcij karbid (CaCO₂), koristio se za osvjetljenje, u karbidnoj lampi zvanoj karabitnjača. Kontroliranim dodavanjem vode na grumen kalcijevog karbida oslobađao se acetilen, plin karakteristična mirisa, a izgarao je jakom bijelom svjetlosti.

Karabitna lampa je svjetiljka za osvjetljavanje koja gori na plin acetilen (acetylene: C₂H₂ ili ethyne) koji proizvodi kalcij-karbid i voda. Ovdje se radi o nepravilnom izgovoru, a pravilno je karbidna lampa.

strpljivo čekati kako bi se ulovilo ili uhvatilo; uloviti, uhvatiti

jedinica, negativna ocjena

oblači se preko uobičajene odjeće prigodom rada kao zaštita od prljanja (mađarski)

kokoš crveno-smeđe boje

četka. Vidi iskefati

gleda, viri

pogibija, smak svijeta (arapski: sudnji dan, smak svijeta)

drvena klada, kraći komad trupca drveta, bilo da je položen u ležeći ili uspravni položaj i služio je uglavnom za cijepanje drva. Klada je birana od debla koje je kvrgavo ili nepodesno za rezanje u ćutke zato što bi bilo teško cijepati iste u potake.

ili spona. Metalni građevinski element koji je služio za spajanje drvenih greda ili sl. Postojao je niz različitih modela koji su bili prilagođeni konkretnim potrebama. (germanizam die Klamfe: metalna spona)

klepac je vrsta čekića za raskivanje oštrice kose za travu. Klepcom se udaralo po oštrici kose položenoj preko babce (vidi pod babca) kako bi se oštrica kovanjem raskovala i stanjila, pa time omogućilo oštrenje kose brusom do sljedećeg klepanja.

je uvećana pojačana inačica čavla koji se pravio kovanjem željeznog komada. Služio je u gradnji riglovanih kuća kod spajanje drvenih greda i ostalih drvenih elemenata. Služio je i kao vješalica za teške alate ili npr. konjsku opremu.

ne radi se o bilo kakvom ključu, nego baš o jednom specifičnom, ključu za sijeno i slamu. To je željezna kuka za izvlačenje sijena ili slame iz stoga. Vrh je oštar, a rukohvat je u obliku karike koju je mogla ruka obuhvatiti za snažno povlačenje sadržaja iz sadjevenog materijala u stog.

udarati; udarati žicom za klofanje, radi mućenja jaja za kolače (germanizam klopfen: udarati, lupati)

vrsta udarače od pletenog pruća, a koristila se za istresanje sagova i ponjava. (germanizam klopfen: lupati)

kao da, kobiva

spremište za zaprežna kola i opremu konja ili volova

završeno vrenje skupljenog voća u kacama, spremno za destilaciju alkohola, tj. pečenje rakije.

rakija od kukuruza ili nekog "otpada"

vanbračno, nezakonito rođeno dijete (izvedenica iz arapsko-turskih izraza)

je vrsta sita za prosijavanje. Kopreno ima dosta grublju strukturu mreže za prosijavanje.

koračanje, hodanje

rješiti se nekoga, otresti se

kotao ili kazan za pečenje rakije.

tjesteni slatki kolač u obliku prstena. U sredinu se stavljala kocka šećera, ili se otvor ostavljao dovoljno veliki kako bi dijete moglo provući ruku i nositi taj kolač oko ruke, te istovremeno ga jesti. To je bilo specifično, pa stoga djeci posebno zanimljivo.

ogrdač od ovčije kože

žensko tele. Izraz od milja za malu kravu. Dugi prvi samoglasnik

od šume iskrčena zemlja za poljoprivrednu obradu. Veći dio gornje Bukovice je koloniziran između dva Svjetska rata, upravo krčenjem šume...

Vrsta stare kuhinjske vitrine za držanje posuđa i pribora za jelo

mrtva, krepala životinja.

leđa (krke-mese: na leđima)

krezub, bez zuba, faličan, sa nedostatcima

od krpa napravljena lopta ili lutka za igranje

leđa, kralježnica.

krvavica, kobasica od svinjskog mesa i svinjske krvi

nositi se sa životnim problemima, življenje

(kuckuniti) stjecati nešto polako i teško.

rupa sikopana motikom na obrađenom tlu u koju se sijao grah. Grah se sijao u kućice.

kofer, kovčeg za putovanje (germanizam der Koffer)

koverta, omotnica za pismo (francuski la couverture)

kunica trava, stolisnik, hajdučka trava, hajdučica, stoliska, sporiš, jezičac. (lat. Achillea)

drijemati

pas bez, ili sa kratkim repom

(dugo u) jesti, jesti srkanjem

rukohvat kosišća kose za travu

bez obaveze, bez duga (francuski quitte; latinski quietus)

[^vrh]

tulipan (latinski Liliaceae tulipa)

pričati bez veze i nepovezano

trčati, juriti; protrčati, projuriti (germanizam: laufen)

neobrađeni dio zemljišta prekriven travom

elisa, propeler

glađenje, dotjerivanje

ivanjske vatre koje se pale uvečer sv. Ivana Krstitelja 24. lipnja uz dječje povike: "Pali lile uvečer svetog Ive"!

ovalna posuda od pečene gline (terakote) sa glazurom iznutra i najčešće s jednim rukohvatom (ručkom) izvana. Služila za kiselenje mlijeka na hladnom mjestu

sinonim za bare ili travnatu površinu pored rijeke ili potoka namijenjenu za košenje trave (Blažanove Luke)

bazična tekućina koja se dobije prokuhavanjem pepela, a koristila se za pranje i čišćenje (rublja, kose...)

[^vrh]

lješnjak, plod drveta lijeske (latinski Corylus avellana).

ljuljaška, (vidi gega).

udariti, gurnuti

[^vrh]

cvijet drveta ive (latinski Salix caprea)

maska, krinka; maskirana osoba

maćeha

tući se; halapljivo jesti

baš zbog toga

djevojka, cura. ("Čija si ti mala"?: "Čija si ti djevojko"?)

kod nas naziv za kupinu, koja je bobičasti tamni plod trnovitog grma iz obitelji ruža (latinski Rubus Fructiosus)

naplata prolaza, drumarina, carina

mahovina, lišaj (latinski Bryophyta)

(dugo 'i') divlji cvijet, bijela rada (latinski Bellis perennis).

pita maslenica koja se pravi od tijesta i maslaca.

modrica, krvni podlijev usljed udarca

mašice, željezni pribor za hvatanje žeravice, poticanje ili uređivanje vatre

stavljati

(kratki samoglasnici) Dio ručnog mlina za kavu, kojim se isti pokretao u mljevenju kave. Obično je bio sklopiv i nakon uporabe se stavljao ispod poklopca u prostor mlina gdje se sipala kava u zrnu za mljevenje. Zbog ovog pametnog načina pohranjivanja, uvijek je bio dostupan te se nikada nebi zagubio.

(dugo e) mješati prstima

(kratki vokali) može

slab, slabog zdravlja; mršav

izvlačiti se, izvijati se

maza, svačiji ljubimac

mješina, mokraćni mjehur od svinje, koji se nakon klanja svinje mogao napuhati i koristi djeci za igranje. Kako je bio samo jedan u jedne životinje, bila je privilegija koje dijete će ga dobiti

biljeg na tijelu

vrsta velikog insekta koji živi u močvarnom blatu (latinski Gryllotalpa vulgaris)

nemilo, nedrago, odbojno

prljav ili zamazan oko usta

Drveni sanduk u mlinu. Sastavni dio žrvnja u koji pada samljeveno brašno

radosna vijest, dobara vijest (perzijsko-turski izraz mustuluk: nagrada koja se daje onome koji donese neku radosnu vijest)

mlaćenje kiselog vrhnja u stapu (vidi stap)

[^vrh]

uzmi!, preuzmi!, drži!

(prilog), npr. na Zalužane, na Ramiće; u grad, u Banjaluku, u Jajce...

natući se, namlatiti se

nadvio se

podignuti se u nivou

istući, prebiti

vani, izvan

dati se u trk; natjerati, potjerati

naoblačiti se iznenada na kišu.

nadrljati; biti pogođen

napiti se tekućine bez svoje volje; halapljivo ugasiti žeđ

naopako. Dijete obično obuče košulju naizvrat

navaliti tvrdoglavo

podnapit, opijen

na brzinu se najesti, nažderati se

potpuno pijan

napiti se, opiti se

dobro se najesti, u ovom slučaju žlicom

navući prehladu

namlatiti, istući

napasti jedna, dosado jedna

potpuno se napiti

odmah

našminkati se

nahraniti djecu i staviti na spavanje. Nahraniti stoku uvečer

ružno se obući; maskirati se

mama, svekrva (obadva kratka "a")

stati ispred nekog

spjerine i ostaci hrane, ali bez mesa, koji se daju stoci. (vidi spjer'ne)

posebno

nagal; ohol

najesti se dobro, najesti se sit

jako se opiti

produžiti, nastaviti

noćni ormarić pored kreveta

napiti se, naliti se

obilno se najesti

nanijeti štetu, oštetiti

ležeći na leđima

izmišljati, fantazirati

količina sijena ili slame koja se može zahvatiti jednim vilama, bilo drvenim ili metalnim

na brzinu (navrat-nanos)

tvrdoglavo navalio

obuti obuću. (Nazuj opanke: obuj opanke.)

halapljivo i prekomjerno se najesti. (Čovijek jede, životinja ždere)

uzrečica, a i kletva (pokušaj izbjegavanja izravne psovke)

tvroglav, nerazuman

malena djeca

injekcija

nemože

nenamjerno, nehotice

nećeš (oš-neš: hoćeš - nećeš)

ne smeta; pomaže

neustavljen, nezaključan (izreka: Govori kao nezaprt mlin)

nimalo, ni najmanje

škare, škarice

[^vrh]

Goveđi obad, vrsta muhe snažnog ugriza koja tjera stoku u paniku (latinski Tabanidae).

zaobadati (Panični neobuzdani bijeg stoke usljed ugriza obada); imenica obadanje

postati bogalj, ošepaviti

opšiti, obrubiti

posjetiti, doći u goste

ma baš? zacijelo

opšiti, prošiti šivanjem

pokvariti, onesposobiti

danju

salijetati nekoga

nasrtati, navaliti

oklevetati, ogovarati

roditi blizance

noću

trgnuti se, iznenaditi se

(obrlatit) nagovoriti, preokrenuti

obrvica, međa, granica. Između različitih parcela zemlje, voćnjaka, oranice ili sl.

postati svećenik

pravi se važan

odakle, otkuda

odahnuti, odmoriti se, napraviti pauzu

snažno udariti

odmaknuti (vidi prikuč't')

uginuti, umrijeti

od ovog mjesta, odavde

potpaljivati. Odlagati vatru: potpaljivati vatru.

sada, istog trenutka

od sada (vidi dosele)

pogoditi, potrefiti

okusiti, probati. Samo je hranu ogledao: samo je okusio, ali nije jeo.

otupiti na poteškoće, postati neosjetljiv

orjentalna mjera za težinu. 1 oka=1,283 kg (vidi kantar dida Tome).

(dugo a) okaniti se, ostaviti se; napustiti

ukrašavanjem uljepšan; pijan

dio pregrade ambara (hambara) za sortiranje i spremanje žita

odakle, otkud

ljutiti se, namjeriti se na nekoga

oklevetati, govoriti laži o nekome

onda, u ono vrijeme

udariti, lupiti nekoga

udariti

u kapanju, zadnji priglavak pod kojim se krije skriveni predmet. Vidi opis ove društvene igre ovdje.

poduzmi radnju istog momenta; bježi, potrči, poleti.

hora, podesno ili pogodno vrijeme

pijetao, horoz. Koka i ore: kokoš i pijetao.

tresti se od buke i galame.

strana koja nije okrenuta suncu (npr. Lukenda Osojne)

trnje, bodljikavo raslinje

odcapariti, odsječi, presječi, otkinuti.

hoćeš (oš-neš: hoćeš-nećeš)

narezano osušeno voće, koje se moglo jesti kao takvo ili koristiti za kuhanje kompota. Ugodna okrepa naročito zimi (perzijska ruječ).

vrsta neobično velike i izuzetno rijetke žuto-zelene gusjenice. Mogla je naratsti i do veličine manjeg krastavca

ljuta žena, zajedljiva žena

oznojiti se, zajapuriti se.

sa tog mjesta, odatle

rezultat onoga što se dobije jednim zamahom kose za košenje trave

odmaknuti se od nečega; nešto odmaknuti ili odgurnuti

otperiti, odgoditi. Otperilo se: nije se dogodilo. Otperiti se: kada nešto ne ide pa ne ide. Vrijeme se otperilo: vrijeme nikako da se popravi.

odmoriti se, naći smiraj

sa ovog mjesta, odavde

ovako malen

odozdo

odozgo

[^vrh]

prijatelj, suučesnik, ortak

dosadno i isprazno govoriti, gnjaviti

vrsta dosadne mušice koja obitava oko konjskog anusa (latinski Hippobosca equina)

žbica kotača. Drvena prečka koja vezuje osovinu kotača s naplatcima

je dio drvenih ili metalnih vila. Vile se sastoje od više parožaka: drvene od tri, a metalne najčešće od 4.

crveni luk pasac, zapravo stabljika mladog luka koja je procvjetala i nositi će sjemenke.

ostatak osječene ili slomljene grane ili ljudskih ekstremiteta

mala praćka, uglavnom savijena od debele žice u obliku slova Y. Koristili smo gumene niti iz gume za gaće. Punjena je sitnim komadima sječene bakarne žice prethodno savijenim u obliku slova U. Kako je bila izrađena od žice i manjih dimenzija, lakše ju je bilo sakriti. Pogodak ovim žičanim punjenjima bi doista žestoko pecnuo, pa odatle izraz "peca".

zavrzlama, zagonetka

Vrh osušenog kokošijeg krila sa perjem. Koristila se prvenstveno za čišćenje šporeta ili peći na drva. Bila je prikladna alatka za zgrtanje pepela i lako se mogla zavući u skrivene kutke ložišta kod odstranjivanja pepeola i čađi. Bila je omiljena i kod stolara za čišćenje radnog stola od piljevine i opiljaka drveta.

dosadan čovijek koji gnjavi sa detaljima; stidna uš

glib, blato; takode u smislu nakupljenog onečišćenja u vrelu vode

kokoš šarenog perja, tj. crna sa bijelim pjegama (pirgav: pjegav).

otporan i žilav korjenasti korov

pištaljka. Izrađivana u rano proljeće od grane mlade vrbe, a uz pomoć džepnog nožića. Vidi zvižđa!

glupost, nered, problem; šteta.

ljutnja, zamjerka

ili bradva je široka zakošena sjekira za tesanje građe, greda, dasaka... Vidi bradva!

od pleha, limena

vunena ili umjetna nit podesna za pletenje npr. priglavaka

gotovo isti, gotovo identičan

ograda od taraba ili popletenih kolaca

pljosnata okrugla boca. Jednu takvu djever nosi u svatovima.

ispod sebe

podbuno, stanje onoga koji je otekao

zašiljiti, podoštriti, npr. olovku, kolac itd

proljetni podbjel, konjsko kopito, bjelokopitnjak. Lat. Tussilago farfara. Cvjeta krajem zime i početkom proljeća.

izazivati, neukusno se šaliti na tuđi račun.

dobiti plikove ispod kože, bilo od kakve bolesti ili opekline

čistačica u školi

besposličar, neradnik (ne voli raditi, ali voli jesti)

pojesti u slast

potrči, poteci!.

ostaviti da se smjesa sjedini. Npr.: zamiješenu kuruzu (kukuruzu) treba poležačiti prije pečenja u pekari.

zbuniti se

bez da razumije o čemu se radi; naslijepo, napamet

hrana od osušenog kruha kuhanog u vodi sa masnoćom (jedna vrsta juhe)

jako se naljutiti ili iznervirati

imperativ od glagola potjerati

postan, nemasan, nemrsan

svetom vodom posvetiti, svetom vodom poprskati

drveni sitniš za potpalu vatre: suho granje, triješće, na sitno iscijepane potake.

povik nekome da potrči

po cijeli dan

povileniti, poplašiti

poplava

naprava za pucanje, proizvodi samo prasak. (orijentalno)

drvena udaraljka sa rukohvatom, za udaranje rublja prigodom ručnog pranja

silovit, nagao

miraz koji žena donosi u brak

gljiva puhara (latinski Bovista nigrescens) ili bablji sir. Vrsta bijelih sitnih gljiva koja rastu na pašnjacima, a kada sazriju iz njih izlazi tamno smeđi prah ako se na njih nagazi nogom. Plural: prdavci.

zatvor, pritvor, haps

presjeći kliještima

prijekor, ukor; govor

predivo od ispredene vune

žena koja prede vunu

previše

napraviti znak križa kapkom oka u koje je upao trun. Najčešće pomaže, ako ne onda se ponovi još jednom

osoba koja često mijenja mišljenje; nestalna osoba

večernje druženje uz prikladne društvene igre u dugim zimskim noćima. Najčešće se igralo u parovima muško-žensko. (dugo "e"; vidi sjelo)

savijati se od bola. Također i presumititi.

otac od snahe ili zeta; prijatelj (a njegova žena: prija)

najati, natjerati

prežaliti nekoga ili nešto

preći svaku mjeru.

namučiti se, pomučiti se

prekobaciti se sa kolutom naprijed

previše, bez mjere

primaknuti (vidi odkuč't')

nakratko zaspati

prekuhati, previše skuhati

priorica, ponovno oranje u proljeće ranijeg jesenjskog oranja.

rakija dva puta pečena radi dobivanja veoma jakog destilata (jačina najmanje od 50% volumena alkohola)

pripeti npr. kravu. Uz pomoć užeta ili lanca te drvenog ili metalnog klina, izvesti kravu na ispašu i ograničiti joj kretanje

sudjelovati, doprinijeti

prokaratur. Član misijskog vijeća; onaj koji pomaže pri misnom slavlju

propuh

Progovoriti, dati glas od sebe. Ni propelt!: Ni riječi! Tišina!

kuhano mlijeko se ukiselilo, tj. pokvarilo

ili kolac. Zašiljeni kolac nastao cijepanjem i tesanjem drveta. Zabadao se u zemlju udaranjem, a prošće se onda povezivalo sirovim prućem koje se naizmjenično isprepletalo između njih u gornjem dijelu ograde.

strah

proslava kod ispraćanja mlade prigodom udaje

prutačica, poljoprivredno oruđe, kopačica s redom motika koje vuče zaprežna stoka, konj ili volovi. Koristila se za siječenje trave između redova nasada, npr. kukuruza.

priošnji, nekadašnji

drveni luk sa konopcem, koristio se za rastresanje: vune, kudelje i sl.

vrsta sitnog kukuruza koji se koristio za pravljenje kukurznih kokica prženjem zrna na vrelom ulju

vrsta debelih ženskih gaća sa kratkim nogavicama obrubljenih elastičnom gumom.

praviti se važan

[^vrh]

radije, najradije

(kratki vokali) mršav, neugledan, bezvrijedan (npr. konj)

posuda za hranu, šerpa

rešetka

raščistiti stvari ili odnose; podmiriti dugove

hrast, hrastovina

rešeto je grublje od sita. Služilo je za čišćenje žita od slame.

izvedriti se; okrijepiti se

rasturiti, upropastiti, pokvariti

vrsta pite sa razlivenim tijestom i jajima, te najčešće dodacima voća, npr. trešanja

nevaljalo: dijete, čeljade, djelo, namjera...

(izgovara se sa karakterističnim dugim "e") kazati. ("Ja ću te reć mami!"

pekara, dio štednjaka za pečenje, npr. kruha

sprava za prosijavanje žita ili drugog sjemena

zatvor. Ovdje u smislu kraćeg ostanka u školi za kaznu, kako se ne bi išlo doma sa drugom djecom. (Germanizam, Rest: ostatak).

(kratko e) klizna naprava za zaključavanje ili zapiranje.

(kratko i) povraća

riglovana kuća, napravljena konstrukcija od drvenih greda, a između zidano opekom.

riptati, jako kašljati. (životinja ripće, a čovijek kašlje)

(izgovara se s dugim 'e') cerički (selo Cerici) naziv za rječicu Bukovicu

prosta žena; prostog ponašanja

rupa u zemlji kod igranja klikerima (staklenim perlama)

hrpa, gomila

hrskav; nedovoljno kuhan

hrskavica

rusvaj, nered, lom (perzijska riječ)

ridati, veoma jako plakati, jaukati; puhati ili svirati na rukaljku (vidi rukaljka)

izdužena štanga zaprežnih kola koja služi za upravljanje smjera

(izgovara se sa dugim "u") vrsta trube izrađivana od kore vrbe, a mogla je proizvesti dosta intenzivan zvuk

mjera za cvijeće ili druge biljke kojse mogu stati u obujam jedne ruke.

nered (perzijski rusvaj: lom)

[^vrh]

metalni podmetač za platu štednjaka na drva, a funkcija mu je odvojiti posudu koja se stavi na njega od vrele plate.

peka ili metalna tepsija sa poklopcem za pečenje hrane na žaru.

loše vrijeme ili nevrijeme. Kaže se: "Prava salaukovna" kod npr. sniježnog nevremena.

metalna kopča na kožnom kaišu ili opancima za zakopčavanje.

obraćanje djetetu ženskog roda, npr. Edita sine...

večernje druženje uz priču, šalu i praktične kućne ručne radove

napraviti provizorno na brzinu

s vremenom pomalo skupiti ili nakupiti

besposličariti, ništa ne raditi

brzo i uslast sve pojesti

smrdljivi martin (latinski Podisus maculiventris)

sprijateljiti se, udružiti se

spjerine, voda nakon pranja posuđa. Kako se ranije nije deterdžent upotrebljavao, mogla se ista davati svinjama. (vidi napoj)

boca, staklenka.

tkalački stroj, razboj, za tkanje tkanina ili ponjava

drvena veoma izdužena kačica snabdjevena sa šupljikavim "klipom", a služila je za tučenje kiselog vrhnja u svrhu ekstrahiranja putra (maslaca)

obična vrijes je patuljasta grmolika biljka sa drvenastom stabljikom i prekrasnim ljubičastim cvjetovima dok cvjeta. Raste obično na nekulitviranim površinama. (Latinski Calluna vulgaris)

vješanje opranog rublja na sušenje.

krava sa teletom u trbuhu

kosina, nagnuto tlo

nadstrešnica

propasti, pasti sa visine; iznenada se srušiti

ležaj punjen slamom. Vrećasta gruba tkanina, veličine ležaja koja se punila slamom, što je davalo karakteristični središnji izdignuti dio kreveta.

platnena vrećica napunjena sa zobi ili nekom drugom žitricom, a koja se prebacivala preko uši i vješala o glavu konja, a iz koje bi životinja rado jela svoju porciju žitarica.

lažeš, petljaš.

s čim

posuda

jako se dimiti.

suhoparno; nedovoljno masno

savez ili udruženje dviju osoba radi lakšeg obavljanja posla

muž moje sestre; zet

dolazak u goste nakon npr. blagdanske proslave (nakon goda u selu)

[^vrh]

(prijedlog) šnjim, šnjom; s njim, s njom

veća drvena građevina za pohranjivanje velike količine sijena za stoku.

štap, prut

šćućuriti se, stisnuti se, pritajiti se. Skupiti se zbog hladnoće

boca šebesarka, karakterističnog izgleda. Ime je dobila po bezalkoholnom piću šabesa (Chabeso), pa otuda u izgovoru: šebesa. Podrijetlom iz Njemačke, a prodavalo se kod nas između dva svjetska rata.

vrsta kačice. Detaljan opis ovdje.

(škomračiti) štedjeti, ne uzimati previše

vrsta domišljate alatke koja je pravljena od metalne kacige njemačke vojske iz II sv. rata. Kacigi se dodavala držalica (npr. drveni rukohvat od lopate), a služila je za vađenje koma iz drvene kace kod pečenja rakije. Šljem sa drškom bi činio jednu ogromnu kutljaču.

s njm, s njom, s njima

krupni rijčni pijesak za nasipanje puteva

drvena čivija (drveni klin) koja drži teljig u jarmu za uprezanje volova.

košpica, sjemenka (špica mesirače)

šporet, štednjak na drva ili el. struju

dugačka drvena motka za trešenje npr. šljiva sa drveta šljive. Motka je najčešće od usječene mladice drveta lijeske.

krupno mljeveno kukuruzno brašno obogaćeno dodatcima za hranjenje pilića

ljudi ili vojne formacije nepoznatog sastava na kraju i poslije drugog sv. rata. Ovim izrazom se pokušalo plašiti djecu kada su bila neposlušna

spremište za hranu (germanizam die Speise)

rukohvat za otvaranje vrata (germanizam stecken)

neuka, nesposobna osoba

[^vrh]

talašika je ženski oblik imenice talaš. Talašika je otpad od drva koji nastaje hoblanjem drveta. To su tanane uvrnute drvene ljuske. Talaš znači i otpad, smeće u pravom i prenesenom značenju.

baš, točno, po mjeri; odgovarajuće (arapski tamam)

lupetanje nečega tijekom kretanja

vertikalni dio drvene ograde; neznalica, nesposobnjaković, glupan

ograđeni prostor u staji za telad, kako bi se odvojila od krave, radi kontroliranog dojenja.

jednogodišnja vrsta iz porodice istoimenih biljaka. Vidi cuk u listi dr. Ante Orlovac! Takoder i izraz za glavu u prenesenom smislu, npr. boli me tikva (glava). (latinski Cucurbita lagenaria)

okrugli kamen za oštrenje alata i oruđa.

tako malen

toliki, toliko veliki

u kapanju, prvi potez traženja. Vidi opis ove društvene igre ovdje.

(izgovara se sa dugim vokalom) strahovati, bojati se

sresti, susresti, trefiti (germanizam treffen)

trijebiti, čistiti od nečega (npr. trijebiti: grah, uši u kosi...)

trijeske, sitni ostaci drveta nakon cijepanja

društvena igra, igranje trika. Identična igri mlin, gdje treba uspjeti poredati tri figure u red na već definiranim linijama. Igraju je dva igrača, a mogla se igrati i na tlu gdje bi se štapom ucrtale karakteristične linije sa presijekom gdje su se stavljale osobne figurice, a koje su mogle biti dvije različite sjemenke, ili kamenčići sa dvije različite boje.

osušene drvene motke prikovane u obliku trostrane piramide sa prečkama, Služila je za sušenje sjena ili svježe pobranih stabljika graha. Na trklji stoji sušeni materijal odvajen od površine zemlje.

obaviti spolni akt (barlovački novokomponirani izraz koji sam čuo prvi puta 80-ih godina prošloga stoljeća)

dunja (latinski Cydonia oblonga).

[^vrh]

udariti se

govorni poticaj stoci koji se izgovarao prigodom napajanja: "Udiš daga!"

namrviti u kakvu tekućinu

huja, ljutnja

bosanski naziv za franjevca, fratra. Nastao u turskim vremenima u svrhu prikrivanja svećenika. Djeci se govorilo da je došao ujak (mamin brat). Time se varalo djecu, a onda i turke ako bi pokušali od djece doznati identitet posjetitelja. Izgled ujaka, franjevca iz pretprošlog stoljeća: fra Stipo Orlovac (1836-1882).

uzeti na pozajmljivanje

vezanjem glave životinje za jednu nogu kratkim konopcem, kako bi se ograničila brzina kretanja te životinje tijekom slobodne ispaše

pomoć koja se dijeli najčešće od ili u aranžmanu državnih vlasti. Izraz koji dolazi od skraćenice poslijeratne međunarodne organizacije UNRRA (United Nations Relief and Rhabilitation Administration).

pasti. Nemoj upast! Značenje: pazi se da ne padneš.

urediti se, dotjerati se

ispirivanje nosa. Zapovjedni način: Usekni se!

uštipak, jednostavan tanki krušni kolačić.

kupio (npr. uzeo auto: kupio auto)

užegnuti; pokvariti se

[^vrh]

služi za uprezanje konja u zapregu

korist. Nema vajde: nema koristi (arapski fajda: korist, dobit)

Okrugla emajlirana metalna posuda, uvijek sa dvije ručke. Koristio se najčešće za mjesenje tijesta za kruh kao i mnoge druge praktične potrebe u kuhinji.

posuda izrađena od laganog izdubljena drveta ili drvenog furnira. Poveća drvena posuda sa prikovanim dnom i napravljenim prikladnim drvenim poklopcem. Koristio se za držanje manje količine žita ili sjemenki, npr. graha. Neko vrijeme je postojala drvena industrijska ambalaža, koja je odlično služila ovoj namjeni. Na kraju je došla plastična ambalaža u obliku buradi različitih zapremina.

sajam (mađarski)

uvijek

po cijeli dan

zvati, zove. Mi njemu vičemo Pobro: mi njega zovemo Pobro. Mi njega zovemo po nadimku ili imenu.

spretno i okretno žensko čeljade

vlajina, vlahinja, praoslavka

ovuda, ovim putem

vodijer, drvena ili metalna (a kasnije i plastična) posuda za vodu u kojoj se pohranjivao brus i mazalica prigodom košenja ručnom kosom. Mogla se zadjenuti za pas i zabosti u zemlju. Služila za držanje brusa (oštrača) u vodi, a za oštrenje kose pri ručnoj kosidbi trave. (vidi brus)

tovar sijena na zaprežnim kolima

malena kapija od drveta za prolaz u plotu ili tarabama

vrhovac, pastir sa okolnih planina

vrhovina, obitavalište vr'ovaca

kamena strana, strmina u šumi (npr. Šalića Vrsta)

vršalica, stroj za vršenje žita

nemirno živahno dijete ili drugo živo biće

daleko i zabačeno mjesto

[^vrh]

zagubiti, sakriti (zabaciti trag: sakriti trag).

zalutati

uraditi nekome nešto na podmukao način

kod igre klikerima izgovara se jasno kako bi se rezerviralo zadnje bacanje kod početka nove igre.

zanovjetati, ometati, smetati

tanje drvo za pritezanje natovarenih zaprežnih kola ili traktroske prikolice uz pomoć lanca i zakretnja

zatvoriti, zaključati

zaova ili muževa sestra

ranom zorom

zaljubiti se

izraz "rastu mu zazubice" - toliko je gladan da mu rastu zazubice kada vidi hranu, šmagati se. (vidi listu dr. Ante Orlovac pod šmagati)

ukrati na brzinu

sitni tamno-zeleni i masni listovi koji se beru u proljeće po bukovačkim barama i kuhaju skupa sa koprivama. (Latinski naziv: Rumex crispus, obitelj Polygonaceae). U novije vrijeme, zelje je sve više istisnuo špinat.

vika, galama (Prodavati zjake: prodavati galamu)

zovina, bazga (latinski Sambucus)

progovoriti, prozboriti

sunce (zveka upekla: sunce upeklo)

žega

pištaljka (od glagola zvižđati). Izrađuje se od komadića tanke vrbove grane u proljeće.

[^vrh]

ručna pila, testera

metalna tanka šipka u obliku slova L, kojom se učvršćivao teljig na volovskom jarmu

brzo pije, salijeva u grlo

žar, žeravica

pohlepno jesti (Životinja ždere, a čovijek jede)

mjesto(objekat u šumi) gdje se palio (proizvodio) drveni ugalj - ćumur

mršav

noge

ždere, jede halapljivo

Anto od milja

Cecilija

Cecilija od milja

skraćeni oblik ženskog imena Cvijeta

Ilija

Ilija

(izgovara se sa kratkim "i") oblik muškog imena Ivo

Ivica, Ivan

Josip, Joso

(kratki vokali) Joso

(kratki vokali) Juro

(dugo "i") skraćeni oblik ženskog imena Jozefina ili Serafina.

(dugo "i") skraćeni oblik ženskog imena Jozefina ili Serafina.

Franjo (oba kratka "a")

deminutiv od Marko

Petar, Pero

(kratki samoglasnici) Pero, Petar

(izgovara se sa kratkim vokalima) Ruža

(dugo "i") Stjepan, Stipo

(kratki samoglasnici) Stipo

Anto