Family Orlovac, Bukovica

Šta ima novoga?
O s v j e ž e n o:
[]

BUKOVICA

ORLOVAC

Bukovački mlinovi

Grablje

Kukuruza

Slavuj

Vuci

Bukovačke kuće

Razgovor ugodni...

Karakteristike govora

Ovj članak je objavljen u: "Hrvatskom Narodnom Godišnjaku", HKD (Hrvatskog Kulturnog Društva) Napredak iz Sarajeva, za godinu 2004. Ljubaznošćcu dr. Ante Orlovac, objavljujem njegov tekst ovdje u cijelosti.

(Dr. Anto Orlovac zadržava sva prava nad ovim tekstom. Tekst je dozvoljeno slobodno kopirati i umnožavati.

SADRŽAJ: Karakteristike govora; Neke govorne značajke; Poslovice i (duhovite) izreke; Praznovjerice i prognoze; Rječnik a-k; Rječnik l-ž; Ikavica; Krivi izgovor

NEKE JEZIČNE ZNAČAJKE I POSEBNOSTI GOVORA HRVATA BANJOLUČKOG POTKOZARJA

Anto Orlovac, Banja Luka

Na području banjolučkog Potkozarja bio je do 1995. jaka oaza autohtonih Hrvata. Iako su se i na tom području, kao i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine tijekom povijesti događale stalne smjene stanovništva, za neke rodove se može ustanoviti život na tom području najmanje tri stoljeća unatrag, a neki su vjerojatno još iz predturskog vremena. Riječ je o sjevernom dijelu općine Banja Luka i tri sela općine Laktaši, odn. u crkvenom smislu o banjolučkom dekanatu, koji ima deset župa, od Banje Luke do Ivanjske i Šimića. Budući da je to moj zavičaj (rođen sam u selu Bukovica, koja je tada pripadala župi Barlovci, a danas pripada župi Trn), imao sam prilike upoznati te govorne posebnosti i značajke svoga zavičaja još od najranijeg djetinjstva. Materijale sam prikupljao uglavnom u svom najužem zavičaju, a ovaj se govor više-manje sačuvao na cijelom navedenom području.

Nisam jezikoslovac, ali su me uvijek zanimale govorne posebnosti, koje smatram velikim kulturnim bogatstvom. Te su se posebnosti s vremenom sve više gubile pod utjecajem govornih i pisanih medija, tako da se u novije vrijeme takav govor mogao čuti uglavnom isključivo od starijih ljudi. Već odavna bilježim riječi kojih se sjetim ili čujem i tako je nastala ova mala zbirka. Budući da su Hrvati, gotovo bez iznimke katolici, 1995. doživjeli posvemašnji izgon iz svoga zavičaja, a brojnijeg povratka do danas nema, sada tamo žive samo ostatci ostataka nekadašnjeg žiteljstva. Da se to jezično bogatstvo ne bi posve izgubilo, smatrao sam vrijednim pribilježiti ga i objaviti, koje možda ipak može jezikoslovcima i kulturnim povjesničarima, ali i drugima zainteresiranima biti od koristi. Napominjem da je ovdje riječ o posve amaterskom radu, bez pretenzija na stručnost i cjelovitost; jednostavno to je skupljanje drage baštine i - u određenom smislu - hommage izgubljenom zavičaju.

Naveo sam neke govorne značajke, zatim poslovice i izreke, te na koncu mali rječnik arhaizama i govornih posebnosti, kojemu sam nadodao ostatke ikavice koje sam zapazio. Kako će se vidjeti, u rječniku ima najrazličitijih utjecaja, koji će - nadam se - stručnjaku biti pomoć u daljnjem istraživanju.

Neke govorne značajke

Ispuštanje glasa "i": giban'ca, kaban'ca, kidan'ca, stopan'ca, Ivin,'ca, Matin,ca.

Izbjegavanje slova "v": čoek, gožđe, gožđa, gardijan, goedo, kočka.

Pretvaranje "hv" u "f": fala, Falj'n Is', pofala, fatati, ufatiti (u starini se i Fojnica zvala Hvojnica).

Pretvaranje glasa "u" u "o": tomačiti (tumačiti), dokomenti (dokumenti), Okočani.

Pretvaranje "dj" i gdje" u "đ": đe, neđe, đed (ovo posljednje kao poštapalica ili blaga psovka: ječo ga đed; inače ikavski oblik: did).

Ostatci čakavizma: zvižđi, pišći, išće, šćap, bunišće, prisvišćiti.

Ostatci ikavice, v. nakon Rječnika!

Pretvaranje ikavice u jekavicu: vjer, mjer, pjer, smjeriti, sjerak = vir, mir, pir, smiriti, sirak.

Pretvaranje prefiksa "pre" u ikavsko "pri": prićerati, prigoniti, prisoliti, priletiti, priskočiti = pretjerati, pregoniti (u obje riječi u oba smisla: prevoziti, ali i: pretjerati u nečemu) presoliti, preletjeti (ali i: priskočiti u pomoć), preskočiti.

Pretvaranje glasa "f" u "p": Pilip, pratar.

Ispuštanje glasa "h": kru', mu'a, 'iljada...(mislim da je odatle i zanimljiv genitiv množine kod riječi ruka i noga: ruku'a, nogu'a /nekoć: rukuh, noguh; pretpostavljam da je ispuštanje toga "h" i zaokruživanje riječi onim "a" kao uzdahom/ ili njegovo pretvaranje u v: gluv, suv, duvan, buva.

Oslovljavanje žene po imenu muža, a ne po vlastitom imenu: Ivin'ca, Perin'ca, Jurin'ca, Stipin'ca, Franin'ca, Marjanov'ca, Antin'ca.

Zamjena rodova: krastav'ca, džaka (= džak; ženski rod!); ali: potkošulj, čorap (=čarapa; muški rod).

Komparacija glagola: najvoliti ("ja bi najvolio biti zdrav čo'ek" = ja bih najviše volio biti zdrav čovjek).

Kruh se "kuva", a kava "peče". Prvo dolazi od: ukuvati, umijesiti, a drugo od običaja da se kava najprije suha malo u ibriku proprži, pa tek onda zalije vrućom vodom.

Poslovice i (duhovite) izreke

Ako je sila mrt (=mrijet), nije kopat.

Bolje da te zmija ujede, nego da te ožujsko sunce grije.

Bolje je vjerovati nego ići pa gledati. (također: Ako ne vjeruješ, ti otići pa vidi)

Crveno nebo - mokro jutro.

čabar leti, lonce tare. (kaže se kad se nešto nespretno sruši.)

Ima ih ko u Bradaša (prezime Golub) mačaka; sve pokrepale samo 13 ostalo.

Izdig'o plakati - udario u plač.

Jug - nije dug.

Kad šuma lista, onda krava lipsa (=ponestane hrane, a nema još nove trave).

Kol'ko ikad more. (=koliko god može).

Ljeti ponesi kaput a zimi ak 'o'š ak ne'š (=ako hoćeš, ako nećeš; kad je hladno, ne treba te na to podsjećati).

Na vr' vr'a - na dnu dnua. (totalni kontrast: Na vrh vrha - na dnu dna).

Nemam kad' (=nemam vremena: "Gospe, obišla b' te, al' nemam kad").

Ne može se Bogu primolit' ni kupusu pritorit'.

Noćas će zec tražiti majku (kaže se kad je vrlo hladna zimska noć)

Oko svetog Josipa zima se osipa, sitna se sermija prosipa (janje se ovce).

Pusti macu na stolicu, ona ode i na policu.

Rugala se sova sinici (sjenici) da ima veliku glavu. (kad se gori ruga boljemu od sebe)

Sjela ruga pokraj puta, svakom se naruga, a njoj svak.

Skokni, tokni, pa lokni. (kad bi razmaženo dijete tražilo da mu stariji doda npr. vode).

Svaka lija dolija.

Sveta Kata, snijeg na vrata!

Sveti Matija (25. veljače) led razbija, ako ga nema, on ga sprema.

Teško je žabu u vodu natjerati (ironično).

(T)ko se hvali, sam se kvari.

Udario bak na osječak. (kad nitko ne popušta, slično kao: udario junak na junaka)

U godini kad nestane petka (= nikada).

Upro ko june u obalu.

U svakom gradu po jednu kuću gradi! (=svuda imaj prijatelja!)

Uteče prase. (rekne se kad je jako hladno, a netko ostavi otvorena vrata)

Vidjeti pošto je grah u Kozarcu (= nadrljati, nagraisati)

Vid'la žaba đe se konji kuju, pa i ona digla nogu.

Zla se bojat', dobro neće dod'jat'.

Zna telce, đe vrelce. (usp. Skokni, tokni, pa lokni).

Praznovjerice i prognoze

Ako se mačka umiva od "uštoke" - bit će hladno.

Ako kokoš "zapjeva" - bit će nesreće.

Ne valja zviždukati u suton. (jer to znači dozivati vraga)

Ne valja se okretati u čavrndiju, niti se prekobacivati; možeš struniti želudac.

A

ambrela:

kišobran

arlav:

nemiran

arman:

gumno, mjesto gdje se vrše žito

astal:

stol

aš'kovanje:

udvaranje momka djevojci, "hodanje"

B

babine huke:

promjenjivo vrijeme s čestim kratkim mećavama (na kraju zime)

Badnjica:

Badnji dan (badnjak je drvo koje se prislanja uz kuću na Badnjicu ujutro)

baga:

insekt

baga sv. Ive:

svjetlac (insekt koji svjetluca kad leti), lat Lampyris noctiluca

bak:

bik

banka:

deset dinara, desetača

ba'šca:

najljuća rakija (kad tek procuri iz kazana)

berićet:

blagoslov

beskaran:

smiren, bezbrižan

bespara:

krpa za pranje suđa

bijelj:

pokrivač od vune, biljac

brema:

drvena posuda za vodu ili rakiju od duga, veća

brljak:

vrsta ptice (vodeni čvorak) roda Cinclus.

budinka:

vrsta slatke bundeve (jede se pečena u rerni)

bugija:

prašina

bugijati:

dizati prašinu

bujada:

paprat

bukati (se):

(za bika) rikati, kopati nogom i rogovima i spremati se na borbu

bunišće:

smeće

bunišćara:

smetljara

bunjgur:

krupno samljeveno žito (jede se kuhano)

burgijati:

vrtiti; u prenes. značenju: htjeti nešto postići na svaki način

burlati:

probirati hranu, nedopušteno miješati po jelu koje baš ne voliš

bušina:

(za ovcu), napasla se ko bušina

C

cjelac:

visok snijeg, nerazgrnut, netaknut, kud još nitko nije prošao

conjav:

poderan

conje:

poderana odjeća

cuburati:

curiti, teći niz oluk (voda, kiša)

cuk:

suha tikvica s dugim repom (za vađenje rakije iz bureta)

cuko:

pas (primjerak njemačkog ovčara po imenu Alka).

cunjati (i njucati):

tražiti, premetati bez reda

curik!:

natrag! (zapovijed konju). Germanizam, zurück=natrag.

Č

čakmak:

kresivo za paljenje vatre s kremenom i trudom (tj. suhom gljivom). Turcizam: çakmak = upaljač.

čanak:

šerpa, zdjela. Turcizam çanak=zdjela

čijati:

(za perje), sitniti, čistiti od rožnatog dijela

čiviluk:

vješalica pričvršćena na zid s drvenim klinovima za vješanje odjeće. klinovi su pričvršćeni za čiviluk uz pomoč čivije.

čivit:

plavetnilo (neba)

čoban:

pastir

čudo:

puno

čvrka:

dvodinarka

čvrkati se:

kockati se za sitan novac bacanjem kovanica u zrak

čvrljak:

čvarak

Ć

ćaknut:

umno ograničen, zvrkast

ćerati se:

pariti se (za životinje)

ćersta:

nevrijedne stvari, krpe, inventar

ćuja:

glineni vrč za vodu

ćurkali:

zafrkanski

ćurkanja:

zafrkancija, zeza, podbadanje

ćurlik:

frula

ćuskija:

željezna poluga (za vađenje kamena, udaranje stožine u zemlju, itd.)

ćusto:

brzo, spretno

D

dalaj:

a kamoli (Nije to bratu učinio, a dalaj će tebi!)

da ne bude:

zašto je to radio; pravo mu budi (nakon što je netko pao: Da se ne bude penjao = zašto se penjao)

drvenjak:

mjesto u dvorištu gdje se sijeku ili cijepaju drva

ducati:

udarati glavom o vime ovce ili krave (janje ili tele)

duma:

zabat kuće

dunjak

grlo boce

duvar:

zid

dvizac:

ovan od dvije godine

Đ

điđo:

slastičar

đikali:

kicoški, šareno nakićen

đinđure:

sitne ukrasne kuglice za ogrlicu

Dž

džaka:

vreća

E

eđba:

tržnica, trgovina polovnom robom

F

fajtina:

vlaga (osobito u kući)

farkije:

korisnije, bolje (rabi se samo u komparativu)

fertun:

pregača

fr'ati:

letjeti (za pticu)

frljacati:

nespretno baciti (također: zafrljaciti)

frtalj:

četvrt nečega. Germanizam "eine Viertel"

fruštik:

doručak (germanizam: Frühstück)

furak

oboreno deblo, neobrađeni građevinski materijal

G

ganjak:

veranda ispred riglovane kuće.

giban'ca:

slatka pita s orasima, jede se specijalno na Badnjicu uvečer

giga:

kokica, vrsta kukuruza (purati gige = peći kokice)

globin:

krema za cipele

golotrb:

goluždrav, napola gol (gola trbuha)

gorčin:

jagorčevina (cvijet). Lat. Primula officinalis

grabunjati:

strugati, grebati

grebeni:

zubasta naprava za češljanje vune, lana ili konoplje

grušaline:

prvo gusto mlijeko krave koja se tek otelila

gubica, labrnja:

usna (grubo)

guda:

gica, prase, krme

gujav'ca:

glista

gurlikati:

skičati tražeći hranu (za svinju)

guvno:

(vidi: arman!)

gužva:

pleteni kolut od šibe; natakne se na vratnice i ogradu za zatvaranje

I

ikad(a):

koliko god, najviše ("leti kol'ko ikad moreš!" = trči koliko god možeš!; zin'o kol'ko ikad more = dere se koliko god može, na sav glas)

iskati:

tražiti, moliti

izraknuti:

duboko iskašljati

izripiti se:

ispucati (za kruh: izripio se ko cerova kora)

J

jakako:

da, svakako

japija:

drvena građa

jašta:

jest, dakako

jaukati:

mljeti uprazno (mlinski kamen "jauče" kad izmelje i radi uprazno)

K

kabuliti:

žrtvovati, dati, "pregoriti"

kadanj:

drveni sud za od izdubljena debla za držanje, uglavnom žita. Dodatne informacije na stranici Etnografski kutak.

kakotati:

glasati se (kokoš)

kantati:

pjevati svete tj. crkvene pjesme, npr. u korizmi

kanjara:

pas lutalica

kapela:

župni stan (naglasak na prvom slogu)

karan:

tužan

karlijati:

stalno hodati tamo-amo

keva:

uho

kezme:

veće (muško) prase

kidati:

čistiti štalu

kidan'ca:

prozorčić na štali za izbacivanje đubra ("kidanje")

kitina:

mokrim snijegom okićene grane drveća

kitnjača:

vrsta osobito slatke i krupnije šumske jagode. Lat. Fragaria moschata

klepalo:

obješena daska u koju se udaralo drvenim maljem i zvalo na skupove

klompe:

drvene cipele

ključ

drvena kuka za izvlačenje sijena iz stoga

ko đoja:

kao biva, kao da bi

kolija:

prolazak više kola (zaprežnih) svaki čas

košana:

koš, spremnik za kukuruz u klipu. Kukuružnjak.

kotać:

bicikl

kotar:

mjesto gdje su sadjevene slame, sijeno, kukuruzovina

kotluša:

vrsta posude, kantica

kova:

kanta

kovrtanj:

vrsta okruglog kolača s rupom u sredini

krava:

(s dugim prvim a) žensko tele (za razliku od muškog koji je vole)

krepandža:

bezvoljan, trom, lijen čovjek ili životinja, npr. pas

krizban:

božićno drvce, jelka

krsmet:

svinjokolj

krtiti:

runiti (kukuruz)

kucanja:

pseći "svatovi"

kuća:

kuhinja (za razliku od sobe)

kuglof:

vrsta okruglog kolača s rupom u sredini

kulaba:

pas

L

legenj:

lavor

letiti:

trčati

lug:

pepeo, ostatak gorenja

lunja:

sova

lužara:

limeni "pretinac" u koji pada lug iz štednjaka

LJ

ljesa

dio ograde od 20-tak letvica prikovanih na živoku (ponekad pokretna služila kao ulazna vrata, kapija)

M

maršnuti:

grubo otjerati psa; u pren. smislu: i čovjeka

masa:

šalica, čaša s drškom, "ćasa"

mazgov:

glupan, ćaknut čovjek (slično i: zvizgov)

melo:

napoj za svinje

mesti:

(dugo e) miješati mlijeko u stapu da se dobije maslac

misirača:

bundeva, lat. lat. Cucurbita pepo

Miso sveto!

U ime Isusovo sveto! (uzvik)

mitnjak:

izbirljivac u hrani

mize:

mezimac, najmlađe dijete u obitelji

mosur:

šuplja drvena cjevčica za namotavanje pređe

mrcina:

mršava životinja; pogrdno: za neodgojena čovjeka

mrkati se:

pariti se (za ovce)

mrljina:

životinjski leš u raspadanju

mrsan:

mastan

mrtvouz'ce

u čvor (zavezati)

mućaline:

sirutka koja ostaje nakon pravljenja maslaca (v.: mesti)

mudar:

škrt

mutiti:

mokriti krv u mokraći usljed bolesti (za životinju)

muzgav:

prljav, zamazan (dijete)

N

nabijati:

stupom lomiti suhu konoplju i odstranjivati pozder

naboj:

gnojna upala na tabanu

nacjelo:

nazdravo (zaboljeti)

naćve:

drvena posuda za mijesenje tijesta

na dvoru:

napolju

nadžak-baba:

svadljiva, gruba, zajedljiva (osoba)

nagrlje:

nestaško, neobuzdano dijete

najneole:

na kraju, naposljetku

napucati:

poslati psa na nekoga

nasnatiti se:

navaditi se

nauditi:

naštetiti, naškoditi

NJ

njicati se:

ritati se (također: tanjicati)

O

obala:

nizbrdica ("oturio kola niz obalu")

obliznuti se:

roditi, ojanjiti, oteliti... dvojke

obnevidjeti:

oslijepiti

očenaš:

krunica (plurale tantum!)

'oće se:

pravi se važan, kočoperi se

održati:

odvesti kravu pod bika

ofinger:

vješalica

ofrlje:

odoka, nasumce

ogledati:

okusiti, uzeti barem malo (bolesnik nije ni ogled'o jela)

ojtra, ojtros:

jutros

okoperno:

živahno, držeći do sebe

omač:

jelo od domaće tjestenine, rezanci; kuha se u vodi ili mlijeku

oroz:

pijetao

oskruška:

oskoruša (lat. Sorbus domestica), trpki plod jede se u kasnu jesen kad se ugruši, inače davi u grlu ("stala mu oskruška u grlu" = prisjelo mu nešto)

ost!:

lijevo! zapovijed volu (usp.: stu!)

osuka:

voda iz đubrišta ili štale

otakečiti:

odvaliti, odvojiti

otpočinuti:

zaći (sunce); ima i trajni glagol otpočivati

otučak:

klip od orunjenog kukuruza

P

pače:

hladetina

paj:

dio ("Koga nema, ni paja mu nema")

pajiti se:

tražiti svoj dio, tražiti udjela

pamravi:

nemirni živci

parijenca:

drveni posuda za otkuhavanje rublja u vreloj vodi s lugom tj. pepelom. Dodatne informacije na stranici Etnografski kutak.

pataka:

najlošija rakija (koja posljednja iscuri iz kazana kod pečenja)

perušna:

komušina (kukuruzi se perušaju)

pekmez-beg:

plačko, preosjetljiv čovjek (također: kmezo)

pića:

stočna hrana (kratko "i")

pinta:

drvena posuda za hvatanje rakije iz kazana, kablič

počivitniti:

poplaviti (dio tijela, npr. od udarca)

poćko:

spretno, zgodno

podbukati:

očešati se o stog sijena ili slame, a ponekad i prevrnuti ga rogovima (goveče, osobito june)

pogaziti:

pariti se (perad)

pogorometati:

poremetiti

poiskati

tražiti uši ili gnjide u kosi

pole:

zričak lat. Cicadidae (crn insekt, živi u zemlji i cvrči osobito ljeti uvečer)

polić:

pola dinara ili 50 banki.

ponjava:

pokrivač, tkana čarenica

poredovnik:

dionik reda npr. u mlinu za određeni dan

potaka:

tanje drvo isječeno za loženje

pozder:

tvrdi otpad pri čišćenju konoplje, odn. kudjelje

pridjevati:

davati nekome nadimke ("pridjevati primenke", v. primenak)

priglavak:

pletena obuća, "terluci"

prigovoriti:

izmoliti ("prigovoriti tri Očenaša")

primenak:

nadimak (v. pridjevati)

prisvišćiti:

oplesti nečim vitkim (prisvišćiti dijete grančicom po stražnjici)

priuza:

uže (tanje), kraći konopac

prikobaciti se:

praviti "salto", prevrnuti se u skoku

prljak:

odsječena (hrastova) grana s lišćem koja bi se uvezana s drugom stavila preko stoga sijena da ga vjetar ne raznosi

prutati:

sjeći travu između redova kukuruza kopačicom s redom motika koji vuče zaprežna stoka, konj ili volovi

prvlje:

prije nekog vremena (neđe prvlje tuk'o sam ga = nedavno sam ga sreo)

przniti:

prljati

pržanj:

posudica za prženje kave

pržina:

vrsta zemljanog pijeska (ne riječnog)

puca krv:

puštati krv npr. ovci rezom u uho i laganim udranjem prutićem kad se "okrvi"

pucpula:

vrsta dugmeta iz dva dijela; kopča se utiskanjem

pucvala:

ostaci krpe za čišćenje

pu'ati se:

praviti se važan

R

rakoliti se:

glasati se (kokoš u znak dobra "raspoloženja")

rarati:

dražiti (npr. psa)

red

dan i noć, 24 sata

rospija:

pokvarena žena

ručati:

(kratko "u") glasno plakati, derati se (isto i: kriviti se)

rukaljka:

truba od vrbove kore

rus:

smeđi insekt (živi u pukotinama šašavaca)

rušiti se:

nositi crninu za pokojnikom

S

sadjeti:

napraviti stog sijena ili slame

sakaza:

pogodna mala bundeva (mesirača, tikvica) za pravljenje pite (lat. Cucurbita pepo)

sakloniti:

sačuvati (Bože sakloni! = Bože sačuvaj!)

salaukov'na:

nevrijeme, mećava

sepet:

košara

sermija:

stoka, domaće životinje

sipljiv:

kašljucav, oslabio (konj)

sjeći mlin:

nazubiti žrvanj u vodenici

skario se:

rastužio se

skemlija:

mala stolica, šamlica

smužđiti:

ubrati odjednom, sljuštiti

snebesan:

nespretan

sokne:

čarape

spustiti:

(za kravu) dati se pomusti

stap:

duguljasta drvena posuda u kojoj se "mete" maslac

stežnja:

bolest (zaduha koja ne da disati)

sticati se:

navaliti na nešto (rad ili jelo)

stopan'ca:

domaćica, kuharica

stožina:

drveni stub zaoštren i zabijen u zemlju za stog sijena ili slame

strijeka:

(dugo "e", izgovara se kao "rijeka") mlaz sunčanog svjetla ili kiše

strnokos:

trava i ostatci strni od žita (kosi se za prehranu stoke)

strunuti želudac:

pokvariti želudac (od napora ili prebacivanja, ne od jela)

strvni kru':

pšenični ili raženi kruh (za razliku od kuruze)

stu!:

desno! (zapovijed volu)

stupa:

drvena nazubljena naprava za "nabijanje" konoplje (v. nabijati)

suruntija:

nevrijeme, mećava, oluja

sustati:

umoriti se

sušiti:

veoma strogo postiti (i od vode)

suveziti se:

ortačiti se, dati svoga vola ili konja za rad s ortakom

svariti:

skuhati (ručak)

svjetlica:

munja

Š

šajtov:

novčanik

šašavci:

drvene tavanske grede potkovane daskom

šekerlama:

bombon

šiš:

obijeljena motka ubodena u livadu u znak zabrane ispaše (u proljeće)

škamućati:

cvileći zavijati (pas)

šlajf:

primitivna kočnica od drveta koje se zateže na zaprežnim kolima

šmagati se:

imati tek na nešto, poželjeti ("šmaga mi se")

šnala:

ukosnica

šogolj:

jelo od kuhanih šljiva; slatko

šos:

suknja

štokrla:

hoklica, stolac bez naslona (germanizam: Stockerl)

štrvoljiti:

grickati (miš)

štucne:

vrsta čarapa

šturlecati:

šepesati

šuma še:

skrenuo s uma, priglup

šuvaka:

proteza (ruke ili noge)

šuveljiv:

uvenuo, prazan

T

taraba:

drvena letvica za ogradu

teljig:

dio jarma, drvo savijeno u obliku slova "u" za uprezanje volova

tiganj:

jelo od svježeg mesa kod krsmeta. Također i tava za prženje.

točak:

žlijeb na koji curi (toči) voda iz izvora

tolič:

malo prije

toriti:

gnojiti, đubriti ("Nemere se Bogu primoliti i kupusu pritoriti.")

tornjak:

ograđen prostor za stoku, tor

trefiti:

pogoditi

trlica:

naprava za finije odstranjivanje pozdera iz konoplje ili lana

trud:

suha gljiva za paljenje vatre (v. čakmak!)

tuka:

pura, ćurka (prenes.: glupa žena, glupača; isto i u muškom rodu)

tukati:

(su)sresti

tuskav:

prljav

U

ućke!:

povik kojim se rastjeruju goveda kad se pobodu

ućuperno:

spretno, okretno, dražesno

ućurak muka!:

uzvik nestrpljenja

udariti:

naići (kiša, poplava...)

ugrk:

crv (larva) nekog insekta u govečetu (po leđima)

ujaloviti:

uškopiti, uštrojiti

ukastiti:

nakaniti (i oblici: nakastiti, skastiti)

ukolijenčiti:

vezati kravi prednju nogu uz rogove da ne može pobjeći

ukrepaniti se:

ulijeniti se (v. krepandža)

umaja:

blagi osjećaj (npr. umaja juga = osjeća se jugo u zraku)

umeljati:

uprljati, umrljati

unezvijeriti se:

jako se prepasti, izobličiti se od straha

upaliti se:

imati nagon za parenjem (krmača)

ured:

skoro, gotovo (izgovara se kao zapovijed "U red!"; bolov'o je ured godinu dana)

ureniti:

utjerati, ugoniti, stjerati ovce u tor

urljiv:

veoma nagao

ustaketi:

navući, npr. kapu

ustava:

brana, zapreka od daske pred badnjem da se nakupi voda u vodenici

ustoka:

sjever, bura (mačka se "umiva" od ustoke)

ušura:

ujam, kod mljevenja, vršidbe, itd.

užđogati se:

puntati se (stoka), ne htjeti

užeti:

uvijati, sleći ramenima

V

vabiti:

dozivati stoku (svaka vrsta stoke imala je svoj poziv)

var'ca:

kuhano zrnje zrelog kukuruza (jelo se uglavnom zimi)

veljanje:

parenje mačaka (u veljači)

vista!:

lijevo! (zapovijed konju)

vlačiti:

čistiti kudjelju od pozdera

voditi:

imati nagon za parenjem (krava; usp. održati)

volta:

luk ispod zidane peći za drva

vot!:

desno! (zapovijed konju)

vrčevit:

ljutit

vrijedan:

krupan, debeo (vrijedan čovjek = krupan, a ne marljiv!)

Z

zakoceniti se:

"pucati" od smijeha

zali:

višak, pričuva (imati zali)

zaobadati se:

bježati u hladovinu nakon uboda obada (go'eče se zaobadalo)

zarijevati:

izazivati

zašlajfati:

zavrnuti vijak da "šlajf" koči zaprežna kola

zepe:

ženske zatvorene papuče crne boje

zera:

malo, mrvica

zgrada:

drvena koliba za stanovanje (za razliku od kuće)

zvizgov:

neuračunljiv, sulud čovjek

zviznuti:

udariti naglo i jako (kratko "i")

zvjerlati:

zvirlati, upadno razgledati okolo, okretati se

Ž

žac:

žalac u ose (lat. Vespa), pčele (lat. Apidae). Prenes. čovjek koji se lako naljuti, "živac".
Foto sa: Scientificillustration

žežinjanje:

veoma strog post o kruhu i vodi

živoka:

jača drvena motka u ogradi vodoravno prikovana (v. ljesa)

žlopnjak:

želudac, stomak

žvajznuti

udariti

Ikavica:

Iako se u tom kraju uglavnom nije govorilo ikavicom, bilo je nekih ikavskih riječi, koje su se sačuvale naročito u molitvama ili nazivima. Evo samo nekih od njih!

čet'ri dila:

četiri dijela (molitve)

did:

djed

ispoviditi se:

ispovjediti se

mi'ur:

mjehur

nevista:

nevjesta

prigoriti:

pregoriti, žrtvovati, dati, halaliti

prikin'ti:

prekinuti: i u značenju: prestati i slomiti, potrgati

prikobaciti se:

prekobaciti se, prevrnuti

prikos'tra:

prekosutra

pristati:

prestati

priuzeti:

preuzeti

privariti:

prevariti

sikera:

sjekira

sin'ca:

sjenica (ptica)

Krivi izgovor:

Neobrazovani ljudi veoma su često iskrivljivali pojedine riječi, ponajčešće zbog lakšeg izgovora, ali je dio tih riječi bio gotovo općenito prihvaćen.

brez:

bez

brezobrezan:

bezobrazan

crljen:

crven

čo'ek:

čovjek

čorap(a):

čarapa

ćeo:

htio

djever'ca:

vjeverica

Dove:

Duhovi (blagdan)

eledrum:

aerodrom

gožđa:

gvožđa, stupica

gožđe:

gvožđe

gušćer:

gušter

isan:

insan, čovjek

jopet:

opet

kočka:

kvočka

krastav'ca:

krastavac

krnjaukati:

mijaukati

krpuša:

krpelj

kufurencija:

konferencija

kuruz:

kukuruz

kuruza:

kukuruzni kruh

kuvati kru':

mijesiti kruh

lija:

lijeha

ljelje:

lješnjaci

mjer:

mir (mjeruj!)

more:

može

nemere:

ne može

ob'laziti:

obilaziti

ognjišće:

ognjište

otova:

otava, sijeno od druge košnje

pjer:

pir

poginutje:

poginuće, smrt (arhaično)

pratljača:

prakljača, drvena mlatilica za pranje rublja

prijeloz:

prelaz, drvena stepenica za prelazak preko ograde, tako da ne mogu proći životinje nego samo ljudi

proubati:

probati, kušati

rukua i nogua:

genitiv množine (vjer. starinom: rukuah, noguah)

safun:

sapun

sikera:

sjekira

smrekva:

smreka

šamac:

šanac, kanal

šeker:

šećer

šćap:

štap

šćerati:

stjerati (i: ućerati, doćerati, oćerati...)

šćipiti:

stisnuti

tica:

ptica

tunja:

dunja

ušćap:

uštap

ušćin't:

uštinuti

ušćipak:

uštipak

vavijek:

uvijek

vijar:

vihor

vjer:

vir (rijeke)

Vla':

naziv za pravoslavca

vrebac:

vrabac

A
ambrela:	kišobran
arlav:	nemiran
arman:	gumno, mjesto gdje se vrše žito
astal:	stol
aš'kovanje:	udvaranje momka djevojci, "hodanje"
B
babine huke:	promjenjivo vrijeme s čestim kratkim mećavama (na kraju zime)
Badnjica:	Badnji dan (badnjak je drvo koje se prislanja uz kuću na Badnjicu ujutro)
baga:	insekt
baga sv. Ive:	svjetlac (insekt koji svjetluca kad leti), lat Lampyris noctiluca
bak:	bik
banka:	deset dinara, desetača
ba'šca:	najljuća rakija (kad tek procuri iz kazana)
berićet:	blagoslov
beskaran:	smiren, bezbrižan
bespara:	krpa za pranje suđa
bijelj:	pokrivač od vune, biljac
brema:	drvena posuda za vodu ili rakiju od duga, veća
brljak:	vrsta ptice (vodeni čvorak) roda Cinclus.
budinka:	vrsta slatke bundeve (jede se pečena u rerni)
bugija:	prašina
bugijati:	dizati prašinu
bujada:	paprat
bukati (se):	(za bika) rikati, kopati nogom i rogovima i spremati se na borbu
bunišće:	smeće
bunišćara:	smetljara
bunjgur:	krupno samljeveno žito (jede se kuhano)
burgijati:	vrtiti; u prenes. značenju: htjeti nešto postići na svaki način
burlati:	probirati hranu, nedopušteno miješati po jelu koje baš ne voliš
bušina:	(za ovcu), napasla se ko bušina
C
cjelac:	visok snijeg, nerazgrnut, netaknut, kud još nitko nije prošao
conjav:	poderan
conje:	poderana odjeća
cuburati:	curiti, teći niz oluk (voda, kiša)
cuk:	suha tikvica s dugim repom (za vađenje rakije iz bureta)
cuko:	pas (primjerak njemačkog ovčara po imenu Alka).
cunjati (i njucati):	tražiti, premetati bez reda
curik!:	natrag! (zapovijed konju). Germanizam, zurück=natrag.
Č
čakmak:	kresivo za paljenje vatre s kremenom i trudom (tj. suhom gljivom). Turcizam: çakmak = upaljač.
čanak:	šerpa, zdjela. Turcizam çanak=zdjela
čijati:	(za perje), sitniti, čistiti od rožnatog dijela
čiviluk:	vješalica pričvršćena na zid s drvenim klinovima za vješanje odjeće. klinovi su pričvršćeni za čiviluk uz pomoč čivije.
čivit:	plavetnilo (neba)
čoban:	pastir
čudo:	puno
čvrka:	dvodinarka
čvrkati se:	kockati se za sitan novac bacanjem kovanica u zrak
čvrljak:	čvarak
Ć
ćaknut:	umno ograničen, zvrkast
ćerati se:	pariti se (za životinje)
ćersta:	nevrijedne stvari, krpe, inventar
ćuja:	glineni vrč za vodu
ćurkali:	zafrkanski
ćurkanja:	zafrkancija, zeza, podbadanje
ćurlik:	frula
ćuskija:	željezna poluga (za vađenje kamena, udaranje stožine u zemlju, itd.)
ćusto:	brzo, spretno
D
dalaj:	a kamoli (Nije to bratu učinio, a dalaj će tebi!)
da ne bude:	zašto je to radio; pravo mu budi (nakon što je netko pao: Da se ne bude penjao = zašto se penjao)
drvenjak:	mjesto u dvorištu gdje se sijeku ili cijepaju drva
ducati:	udarati glavom o vime ovce ili krave (janje ili tele)
duma:	zabat kuće
dunjak	grlo boce
duvar:	zid
dvizac:	ovan od dvije godine
Đ
điđo:	slastičar
đikali:	kicoški, šareno nakićen
đinđure:	sitne ukrasne kuglice za ogrlicu
Dž
džaka:	vreća
E
eđba:	tržnica, trgovina polovnom robom
F
fajtina:	vlaga (osobito u kući)
farkije:	korisnije, bolje (rabi se samo u komparativu)
fertun:	pregača
fr'ati:	letjeti (za pticu)
frljacati:	nespretno baciti (također: zafrljaciti)
frtalj:	četvrt nečega. Germanizam "eine Viertel"
fruštik:	doručak (germanizam: Frühstück)
furak	oboreno deblo, neobrađeni građevinski materijal
G
ganjak:	veranda ispred riglovane kuće.
giban'ca:	slatka pita s orasima, jede se specijalno na Badnjicu uvečer
giga:	kokica, vrsta kukuruza (purati gige = peći kokice)
globin:	krema za cipele
golotrb:	goluždrav, napola gol (gola trbuha)
gorčin:	jagorčevina (cvijet). Lat. Primula officinalis
grabunjati:	strugati, grebati
grebeni:	zubasta naprava za češljanje vune, lana ili konoplje
grušaline:	prvo gusto mlijeko krave koja se tek otelila
gubica, labrnja:	usna (grubo)
guda:	gica, prase, krme
gujav'ca:	glista
gurlikati:	skičati tražeći hranu (za svinju)
guvno:	(vidi: arman!)
gužva:	pleteni kolut od šibe; natakne se na vratnice i ogradu za zatvaranje
I
ikad(a):	koliko god, najviše ("leti kol'ko ikad moreš!" = trči koliko god možeš!; zin'o kol'ko ikad more = dere se koliko god može, na sav glas)
iskati:	tražiti, moliti
izraknuti:	duboko iskašljati
izripiti se:	ispucati (za kruh: izripio se ko cerova kora)
J
jakako:	da, svakako
japija:	drvena građa
jašta:	jest, dakako
jaukati:	mljeti uprazno (mlinski kamen "jauče" kad izmelje i radi uprazno)
K
kabuliti:	žrtvovati, dati, "pregoriti"
kadanj:	drveni sud za od izdubljena debla za držanje, uglavnom žita. Dodatne informacije na stranici Etnografski kutak.
kakotati:	glasati se (kokoš)
kantati:	pjevati svete tj. crkvene pjesme, npr. u korizmi
kanjara:	pas lutalica
kapela:	župni stan (naglasak na prvom slogu)
karan:	tužan
karlijati:	stalno hodati tamo-amo
keva:	uho
kezme:	veće (muško) prase
kidati:	čistiti štalu
kidan'ca:	prozorčić na štali za izbacivanje đubra ("kidanje")
kitina:	mokrim snijegom okićene grane drveća
kitnjača:	vrsta osobito slatke i krupnije šumske jagode. Lat. Fragaria moschata
klepalo:	obješena daska u koju se udaralo drvenim maljem i zvalo na skupove
klompe:	drvene cipele
ključ	drvena kuka za izvlačenje sijena iz stoga
ko đoja:	kao biva, kao da bi
kolija:	prolazak više kola (zaprežnih) svaki čas
košana:	koš, spremnik za kukuruz u klipu. Kukuružnjak.
kotać:	bicikl
kotar:	mjesto gdje su sadjevene slame, sijeno, kukuruzovina
kotluša:	vrsta posude, kantica
kova:	kanta
kovrtanj:	vrsta okruglog kolača s rupom u sredini
krava:	(s dugim prvim a) žensko tele (za razliku od muškog koji je vole)
krepandža:	bezvoljan, trom, lijen čovjek ili životinja, npr. pas
krizban:	božićno drvce, jelka
krsmet:	svinjokolj
krtiti:	runiti (kukuruz)
kucanja:	pseći "svatovi"
kuća:	kuhinja (za razliku od sobe)
kuglof:	vrsta okruglog kolača s rupom u sredini
kulaba:	pas
L
legenj:	lavor
letiti:	trčati
lug:	pepeo, ostatak gorenja
lunja:	sova
lužara:	limeni "pretinac" u koji pada lug iz štednjaka
LJ
ljesa	dio ograde od 20-tak letvica prikovanih na živoku (ponekad pokretna služila kao ulazna vrata, kapija)
M
maršnuti:	grubo otjerati psa; u pren. smislu: i čovjeka
masa:	šalica, čaša s drškom, "ćasa"
mazgov:	glupan, ćaknut čovjek (slično i: zvizgov)
melo:	napoj za svinje
mesti:	(dugo e) miješati mlijeko u stapu da se dobije maslac
misirača:	bundeva, lat. lat. Cucurbita pepo
Miso sveto!	U ime Isusovo sveto! (uzvik)
mitnjak:	izbirljivac u hrani
mize:	mezimac, najmlađe dijete u obitelji
mosur:	šuplja drvena cjevčica za namotavanje pređe
mrcina:	mršava životinja; pogrdno: za neodgojena čovjeka
mrkati se:	pariti se (za ovce)
mrljina:	životinjski leš u raspadanju
mrsan:	mastan
mrtvouz'ce	u čvor (zavezati)
mućaline:	sirutka koja ostaje nakon pravljenja maslaca (v.: mesti)
mudar:	škrt
mutiti:	mokriti krv u mokraći usljed bolesti (za životinju)
muzgav:	prljav, zamazan (dijete)
N
nabijati:	stupom lomiti suhu konoplju i odstranjivati pozder
naboj:	gnojna upala na tabanu
nacjelo:	nazdravo (zaboljeti)
naćve:	drvena posuda za mijesenje tijesta
na dvoru:	napolju
nadžak-baba:	svadljiva, gruba, zajedljiva (osoba)
nagrlje:	nestaško, neobuzdano dijete
najneole:	na kraju, naposljetku
napucati:	poslati psa na nekoga
nasnatiti se:	navaditi se
nauditi:	naštetiti, naškoditi
NJ
njicati se:	ritati se (također: tanjicati)
O
obala:	nizbrdica ("oturio kola niz obalu")
obliznuti se:	roditi, ojanjiti, oteliti... dvojke
obnevidjeti:	oslijepiti
očenaš:	krunica (plurale tantum!)
'oće se:	pravi se važan, kočoperi se
održati:	odvesti kravu pod bika
ofinger:	vješalica
ofrlje:	odoka, nasumce
ogledati:	okusiti, uzeti barem malo (bolesnik nije ni ogled'o jela)
ojtra, ojtros:	jutros
okoperno:	živahno, držeći do sebe
omač:	jelo od domaće tjestenine, rezanci; kuha se u vodi ili mlijeku
oroz:	pijetao
oskruška:	oskoruša (lat. Sorbus domestica), trpki plod jede se u kasnu jesen kad se ugruši, inače davi u grlu ("stala mu oskruška u grlu" = prisjelo mu nešto)
ost!:	lijevo! zapovijed volu (usp.: stu!)
osuka:	voda iz đubrišta ili štale
otakečiti:	odvaliti, odvojiti
otpočinuti:	zaći (sunce); ima i trajni glagol otpočivati
otučak:	klip od orunjenog kukuruza
P
pače:	hladetina
paj:	dio ("Koga nema, ni paja mu nema")
pajiti se:	tražiti svoj dio, tražiti udjela
pamravi:	nemirni živci
parijenca:	drveni posuda za otkuhavanje rublja u vreloj vodi s lugom tj. pepelom. Dodatne informacije na stranici Etnografski kutak.
pataka:	najlošija rakija (koja posljednja iscuri iz kazana kod pečenja)
perušna:	komušina (kukuruzi se perušaju)
pekmez-beg:	plačko, preosjetljiv čovjek (također: kmezo)
pića:	stočna hrana (kratko "i")
pinta:	drvena posuda za hvatanje rakije iz kazana, kablič
počivitniti:	poplaviti (dio tijela, npr. od udarca)
poćko:	spretno, zgodno
podbukati:	očešati se o stog sijena ili slame, a ponekad i prevrnuti ga rogovima (goveče, osobito june)
pogaziti:	pariti se (perad)
pogorometati:	poremetiti
poiskati	tražiti uši ili gnjide u kosi
pole:	zričak lat. Cicadidae (crn insekt, živi u zemlji i cvrči osobito ljeti uvečer)
polić:	pola dinara ili 50 banki.
ponjava:	pokrivač, tkana čarenica
poredovnik:	dionik reda npr. u mlinu za određeni dan
potaka:	tanje drvo isječeno za loženje
pozder:	tvrdi otpad pri čišćenju konoplje, odn. kudjelje
pridjevati:	davati nekome nadimke ("pridjevati primenke", v. primenak)
priglavak:	pletena obuća, "terluci"
prigovoriti:	izmoliti ("prigovoriti tri Očenaša")
primenak:	nadimak (v. pridjevati)
prisvišćiti:	oplesti nečim vitkim (prisvišćiti dijete grančicom po stražnjici)
priuza:	uže (tanje), kraći konopac
prikobaciti se:	praviti "salto", prevrnuti se u skoku
prljak:	odsječena (hrastova) grana s lišćem koja bi se uvezana s drugom stavila preko stoga sijena da ga vjetar ne raznosi
prutati:	sjeći travu između redova kukuruza kopačicom s redom motika koji vuče zaprežna stoka, konj ili volovi
prvlje:	prije nekog vremena (neđe prvlje tuk'o sam ga = nedavno sam ga sreo)
przniti:	prljati
pržanj:	posudica za prženje kave
pržina:	vrsta zemljanog pijeska (ne riječnog)
puca krv:	puštati krv npr. ovci rezom u uho i laganim udranjem prutićem kad se "okrvi"
pucpula:	vrsta dugmeta iz dva dijela; kopča se utiskanjem
pucvala:	ostaci krpe za čišćenje
pu'ati se:	praviti se važan
R
rakoliti se:	glasati se (kokoš u znak dobra "raspoloženja")
rarati:	dražiti (npr. psa)
red	dan i noć, 24 sata
rospija:	pokvarena žena
ručati:	(kratko "u") glasno plakati, derati se (isto i: kriviti se)
rukaljka:	truba od vrbove kore
rus:	smeđi insekt (živi u pukotinama šašavaca)
rušiti se:	nositi crninu za pokojnikom
S
sadjeti:	napraviti stog sijena ili slame
sakaza:	pogodna mala bundeva (mesirača, tikvica) za pravljenje pite (lat. Cucurbita pepo)
sakloniti:	sačuvati (Bože sakloni! = Bože sačuvaj!)
salaukov'na:	nevrijeme, mećava
sepet:	košara
sermija:	stoka, domaće životinje
sipljiv:	kašljucav, oslabio (konj)
sjeći mlin:	nazubiti žrvanj u vodenici
skario se:	rastužio se
skemlija:	mala stolica, šamlica
smužđiti:	ubrati odjednom, sljuštiti
snebesan:	nespretan
sokne:	čarape
spustiti:	(za kravu) dati se pomusti
stap:	duguljasta drvena posuda u kojoj se "mete" maslac
stežnja:	bolest (zaduha koja ne da disati)
sticati se:	navaliti na nešto (rad ili jelo)
stopan'ca:	domaćica, kuharica
stožina:	drveni stub zaoštren i zabijen u zemlju za stog sijena ili slame
strijeka:	(dugo "e", izgovara se kao "rijeka") mlaz sunčanog svjetla ili kiše
strnokos:	trava i ostatci strni od žita (kosi se za prehranu stoke)
strunuti želudac:	pokvariti želudac (od napora ili prebacivanja, ne od jela)
strvni kru':	pšenični ili raženi kruh (za razliku od kuruze)
stu!:	desno! (zapovijed volu)
stupa:	drvena nazubljena naprava za "nabijanje" konoplje (v. nabijati)
suruntija:	nevrijeme, mećava, oluja
sustati:	umoriti se
sušiti:	veoma strogo postiti (i od vode)
suveziti se:	ortačiti se, dati svoga vola ili konja za rad s ortakom
svariti:	skuhati (ručak)
svjetlica:	munja
Š
šajtov:	novčanik
šašavci:	drvene tavanske grede potkovane daskom
šekerlama:	bombon
šiš:	obijeljena motka ubodena u livadu u znak zabrane ispaše (u proljeće)
škamućati:	cvileći zavijati (pas)
šlajf:	primitivna kočnica od drveta koje se zateže na zaprežnim kolima
šmagati se:	imati tek na nešto, poželjeti ("šmaga mi se")
šnala:	ukosnica
šogolj:	jelo od kuhanih šljiva; slatko
šos:	suknja
štokrla:	hoklica, stolac bez naslona (germanizam: Stockerl)
štrvoljiti:	grickati (miš)
štucne:	vrsta čarapa
šturlecati:	šepesati
šuma še:	skrenuo s uma, priglup
šuvaka:	proteza (ruke ili noge)
šuveljiv:	uvenuo, prazan
T
taraba:	drvena letvica za ogradu
teljig:	dio jarma, drvo savijeno u obliku slova "u" za uprezanje volova
tiganj:	jelo od svježeg mesa kod krsmeta. Također i tava za prženje.
točak:	žlijeb na koji curi (toči) voda iz izvora
tolič:	malo prije
toriti:	gnojiti, đubriti ("Nemere se Bogu primoliti i kupusu pritoriti.")
tornjak:	ograđen prostor za stoku, tor
trefiti:	pogoditi
trlica:	naprava za finije odstranjivanje pozdera iz konoplje ili lana
trud:	suha gljiva za paljenje vatre (v. čakmak!)
tuka:	pura, ćurka (prenes.: glupa žena, glupača; isto i u muškom rodu)
tukati:	(su)sresti
tuskav:	prljav
U
ućke!:	povik kojim se rastjeruju goveda kad se pobodu
ućuperno:	spretno, okretno, dražesno
ućurak muka!:	uzvik nestrpljenja
udariti:	naići (kiša, poplava...)
ugrk:	crv (larva) nekog insekta u govečetu (po leđima)
ujaloviti:	uškopiti, uštrojiti
ukastiti:	nakaniti (i oblici: nakastiti, skastiti)
ukolijenčiti:	vezati kravi prednju nogu uz rogove da ne može pobjeći
ukrepaniti se:	ulijeniti se (v. krepandža)
umaja:	blagi osjećaj (npr. umaja juga = osjeća se jugo u zraku)
umeljati:	uprljati, umrljati
unezvijeriti se:	jako se prepasti, izobličiti se od straha
upaliti se:	imati nagon za parenjem (krmača)
ured:	skoro, gotovo (izgovara se kao zapovijed "U red!"; bolov'o je ured godinu dana)
ureniti:	utjerati, ugoniti, stjerati ovce u tor
urljiv:	veoma nagao
ustaketi:	navući, npr. kapu
ustava:	brana, zapreka od daske pred badnjem da se nakupi voda u vodenici
ustoka:	sjever, bura (mačka se "umiva" od ustoke)
ušura:	ujam, kod mljevenja, vršidbe, itd.
užđogati se:	puntati se (stoka), ne htjeti
užeti:	uvijati, sleći ramenima
V
vabiti:	dozivati stoku (svaka vrsta stoke imala je svoj poziv)
var'ca:	kuhano zrnje zrelog kukuruza (jelo se uglavnom zimi)
veljanje:	parenje mačaka (u veljači)
vista!:	lijevo! (zapovijed konju)
vlačiti:	čistiti kudjelju od pozdera
voditi:	imati nagon za parenjem (krava; usp. održati)
volta:	luk ispod zidane peći za drva
vot!:	desno! (zapovijed konju)
vrčevit:	ljutit
vrijedan:	krupan, debeo (vrijedan čovjek = krupan, a ne marljiv!)
Z
zakoceniti se:	"pucati" od smijeha
zali:	višak, pričuva (imati zali)
zaobadati se:	bježati u hladovinu nakon uboda obada (go'eče se zaobadalo)
zarijevati:	izazivati
zašlajfati:	zavrnuti vijak da "šlajf" koči zaprežna kola
zepe:	ženske zatvorene papuče crne boje
zera:	malo, mrvica
zgrada:	drvena koliba za stanovanje (za razliku od kuće)
zvizgov:	neuračunljiv, sulud čovjek
zviznuti:	udariti naglo i jako (kratko "i")
zvjerlati:	zvirlati, upadno razgledati okolo, okretati se
Ž
žac:	žalac u ose (lat. Vespa), pčele (lat. Apidae). Prenes. čovjek koji se lako naljuti, "živac". Foto sa: Scientificillustration
žežinjanje:	veoma strog post o kruhu i vodi
živoka:	jača drvena motka u ogradi vodoravno prikovana (v. ljesa)
žlopnjak:	želudac, stomak
žvajznuti	udariti

čet'ri dila:	četiri dijela (molitve)
did:	djed
ispoviditi se:	ispovjediti se
mi'ur:	mjehur
nevista:	nevjesta
prigoriti:	pregoriti, žrtvovati, dati, halaliti
prikin'ti:	prekinuti: i u značenju: prestati i slomiti, potrgati
prikobaciti se:	prekobaciti se, prevrnuti
prikos'tra:	prekosutra
pristati:	prestati
priuzeti:	preuzeti
privariti:	prevariti
sikera:	sjekira
sin'ca:	sjenica (ptica)

brez:	bez
brezobrezan:	bezobrazan
crljen:	crven
čo'ek:	čovjek
čorap(a):	čarapa
ćeo:	htio
djever'ca:	vjeverica
Dove:	Duhovi (blagdan)
eledrum:	aerodrom
gožđa:	gvožđa, stupica
gožđe:	gvožđe
gušćer:	gušter
isan:	insan, čovjek
jopet:	opet
kočka:	kvočka
krastav'ca:	krastavac
krnjaukati:	mijaukati
krpuša:	krpelj
kufurencija:	konferencija
kuruz:	kukuruz
kuruza:	kukuruzni kruh
kuvati kru':	mijesiti kruh
lija:	lijeha
ljelje:	lješnjaci
mjer:	mir (mjeruj!)
more:	može
nemere:	ne može
ob'laziti:	obilaziti
ognjišće:	ognjište
otova:	otava, sijeno od druge košnje
pjer:	pir
poginutje:	poginuće, smrt (arhaično)
pratljača:	prakljača, drvena mlatilica za pranje rublja
prijeloz:	prelaz, drvena stepenica za prelazak preko ograde, tako da ne mogu proći životinje nego samo ljudi
proubati:	probati, kušati
rukua i nogua:	genitiv množine (vjer. starinom: rukuah, noguah)
safun:	sapun
sikera:	sjekira
smrekva:	smreka
šamac:	šanac, kanal
šeker:	šećer
šćap:	štap
šćerati:	stjerati (i: ućerati, doćerati, oćerati...)
šćipiti:	stisnuti
tica:	ptica
tunja:	dunja
ušćap:	uštap
ušćin't:	uštinuti
ušćipak:	uštipak
vavijek:	uvijek
vijar:	vihor
vjer:	vir (rijeke)
Vla':	naziv za pravoslavca
vrebac:	vrabac

Originalni tekst za objavljivanje na ovoj stranici pripremio:

Marinko Orlovac,
Stockholm 25. kolovoza 2004.

Stranica sa etnografskim sadržajima.
Neki lokalizmi.

[^vrh]